Knjigu akademika Katičića, izgrađenu na dobro utemeljenoj jezičnoj samosvijesti, objavio je zagrebački nakladnik Školska knjiga. “Hrvatski jezik” (283 str.) uz pristupno poglavlje podijeljen je na 11 dijelova

Knjigu akademika Radoslava Katičića “Hrvatski jezik”, izgrađenu na dobro utemeljenoj jezičnoj samosvijesti, objavio je zagrebački nakladnik Školska knjiga.
Knjiga “Hrvatski jezik” (283 str.) uz pristupno poglavlje podijeljena je na 11 dijelova, u kojima autor obrađuje mjesne govore Hrvata, jezik i pismenost, početke hrvatskoga književnog jezika, hrvatski književni jezik u uznapredovalom srednjem vijeku, doba velikih prijeloma u 16. stoljeću, novi početak, prosvjetiteljstvo, narodni preporod, suočavanje s novim srpskim jezičnim standardom, punu standardnost na uzburkanoj plovidbi i hrvatski jezik.
“Mi hrvatski jezik poznajemo, svaki govori njime kako već govori, a piše kako je naučio pisati, i mi ga prepoznajemo kad tko drugi govori ili piše njime”, napominje Katičić i dodaje da ga prepoznajemo kao svoj hrvatski jezik i kad se govori njime kajkavski, i čakavski, a prepoznajemo ga i kad se govori štokavski.
Katičić ističe da hrvatski jezik prepoznajemo i u razgovornoj upotrebi karakterističnoj za regije oko pojedinih gradova. “Prepoznajemo ga u književnoj umjetnosti, u svoj raznolikosti njegovih izražajnih registara”, piše i dodaje da ga napokon prepoznajemo i u standardnoj upotrebi na različitim stupnjevima naobrazbe i u svoj raznolikosti njegovih funkcionalnih stilova.
Po njegovim riječima, hrvatski jezik nam je neposredni doživljaj jer na temelju iskustva stečena s njim on nam je prepoznatljiv u svoj svojoj slojevitosti i raznolikosti.
Katičić smatra da teškoće nastaju kad s tom jednostavnom i životnom istinom izađemo iz svojega kruga, a poteškoće idu sve do tvrdnji da hrvatskoga jezika i nema pa bi nas, kako oni smatraju, kaže Katičić, trebalo staviti pod neko starateljstvo. “Od kada se u međunarodnom jezikoslovlju govori o jezicima u ovim našim predjelima uvelike nas i stavljaju pod takvo starateljstvo”, piše Katičić i dodaje da smo mi od toga stalno pomalo razdraženi.
Akademik Radoslav Katičić rođen je 1930. u Zagrebu. Klasični je filolog, jezikoslovac, indoeuropeist, indolog i slavist te jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području humanističkih znanosti. Od 1958. radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1977. pa do umirovljenja profesor je slavenske filologije na bečkom sveučilištu. Član je HAZU-a, Austrijske akademije znanosti, Akademije nauka i umjetnosti BiH, Norveške akademije znanosti, Academiae Europeae i Akademie dei Lincei u Rimu. (Hina)