Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je ‘Hrvatski mjesni rječnik‘, suvremeni imenik naseljenih mjesta s pridruženim etnicima i kteticima te pridjevima izvedenim od imena samih naselja, priopćio je LZMK

LZMK ističe kako je izdavanjem ovoga rječnika postavljena osnovica za daljnji rad na hrvatskom mjesnom imenoslovlju.

”Hrvatski mjesni rječnik”, suvremeni je imenik naseljenih mjesta (ekonima) s pridruženim imenima njihovih stanovnika (etnicima) i odnosnim pridjevima (kteticima) te pridjevima izvedenim od imena samih naselja”, napominje LZMK i dodaje kako njegov središnji abecedarij čini gradivo prikupljeno u višegodišnjem terenskom istraživanju u okviru znanstvenoga projekta “Rječnik naseljenih mjesta i njihovih etnika i ktetika”, koji je pod vodstvom akademika Stjepana Babića obavila 1975–2000. skupina od 50-ak popisivača, uglavnom profesora kroatistike.

Napominje kako je gradivo 2003. ustupljeno Leksikografskomu zavodu radi doradbe i tiskanja rječnika te da je iz njega već izlučena i 2005. u Istarskoj enciklopediji objelodanjena Istarska toponimija s nešto suženim gramatičkim sadržajem.

Zavod je, kako navodi, sukladno mogućnostima, organizirao dopunska terenska istraživanja za dijelove županija Brodsko-posavske, Karlovačke i Primorsko-goranske te uskladio ukupno gradivo s novijom znanstvenom i strukovnom literaturom, napose s objavljenim rječnicima mjesnih govora.

Opseg rječnika i službeni oblici imena naselja usklađeni su s podatcima iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj te njegovim ispravcima, izmjenama i dopunama.

Uza svako naselje navedeno je njegovo službeno ime, pripadajuće gradsko ili općinsko središte te županija.

U rječnik su uvrštena i posebnim znakom označena i naselja zatečena u terenskom gradivu koja se danas ne iskazuju samostalno, kako LZMK podsjeća, posebnim znakom obilježena su imena grada ili općine sa sjedištem u drugoimenom naselju, u kojem su gradovi označeni kosim pismom.

Imena u rječničkom članku, ističe LZMK, sadržavaju književni i mjesni lik pa se mogu pratiti njihovi međusobni odnosi, povijesna utemeljenost suvremenih likova i normativni postupci u književnom jeziku te njegova otvorenost ili zatvorenost pojedinim odlikama mjesnih dijalektalnih oblika, napose neštokavskih. (Hina)

(Culturenet.hr/R.P.B.)