Četiri izložbe o vladarici nazvane su najvećom izložbenom manifestacijom 2017. u Austriji, a Hrvatski povijesni institut u Beču organizira u lipnju simpozij Marija Terezija (1717.-1780.) i znameniti Hrvati u Beču

Dvorac Schoenbrunn u suradnji s Muzejom povijesti umjetnosti (KHM ) otvara 14. ožujka u povodu 300. godišnjice rođenja Marije Terezije četiri izložbe u Beču i Donjoj Austriji, na kojima se kroz 800 eksponata dokumentiraju različiti aspekti života i rada te habsburške vladarice koja je spasila i modernizirala monarhiju i simbolizirala novi početak njezine dinastije i habsburškog carstva.

Pod nazivom 300 godina Marije Terezije: strateginje – majke – reformatorice u četiri izložbena povijesna prostora: muzeju namještaja Hofmobiliendepou, muzeju carskih kočija Wagenburgu u Beču te dvorcima Hof i Niederweiden u Donjoj Austriji, na četiri će izložbe biti predstavljeni originalni dokumenti iz svih razdoblja života i rada Marije Terezije koji daju uvid u političke uspjehe i reforme, ulogu žene i majke, krize i ratove, neprijatelje i saveznike kao i kritičke aspekte najmoćnije žene Habsburgovaca.

U Muzeju namještaja Hofmobiliendepou bit će prikazana tema “Obitelj i ostavština”, u Muzeju kočija “Moć žena i životna radost”, u Hofu “Savezi i neprijateljstva”, a u dvorcu Niederweiden u Donjoj Austriji, koji je poklonila suprugu Stjepanu, tema “Modernizacija i reforme”.

Među osamsto eksponata na izložbama publika će moći pogledati ulja na platnu – uglavnom portrete Marije Terezije i njezine obitelji, pastele, skulpture, fotografije, raskošne carske kočije, odjeću, knjige, servise za jelo, pisma, privatne albume, dnevnike, crteže, nakit i drugo.

Na izložbi u Hofmobiliendepou koji je dala osnovati Marija Terezija predstavljeni su i kritični aspekti njezine vladavine, patnja vojnika, koji su bili žrtve topovske tanadi, ali i vojnopolitičkih interesa i moći. Također su izložene i karikature vladarice koja nije bila tolerantna prema drugim vjerama, što dolazi do izražaja u radovima engleskih i nizozemskih karikaturista jer austrijskim karikaturistima to nije bilo dopušteno.

Marija Terezija uvela je značajne vojne reforme, a najznačajnije su bile vezane uz Vojnu krajinu, koja je do 18. stoljeća imala primarno obrambenu ulogu protiv Osmanlija. U Vojnoj krajini provedena je sustavna militarizacija (uz obvezni vojni rok od 16 do 60 godina) koju je pretvorila u izvor vojske, svojevrsnu vojnu akademiju. Ta militarizacija omogućila je monarhiji sudjelovanje u ratovima, a ne više samo u obrani protiv Turaka. Godine 1752. u Bečkom Novom Mjestu osnovala je vojnu akademiju.

Marija Terezija je na vlast došla nakon smrti oca Karla VI. i to Pragmatičkom sankcijom, koju je car, ostavši bez muškog nasljednika, donio 1713. i omogućio joj da ga naslijedi.

Marija Terezija je svojim političkim umijećem i talentom spasila monarhiju i osigurala joj status velike, moćne sile. Simbolizirala je novi početak njezine dinastije i Habsburškog Carstva. Uspjela je modernizirati monarhiju kao nitko prije nje, provela je uz ostale reformu gospodarstva, financijskog sustava, poljoprivrede, zdravstvenog i obrazovnog sustava, ukinula je inkviziciju, zabranila lov na vještice i mučenje žena.

Marija Terezija (1717.-1780.) austrijska nadvojvotkinja, češka i ugarsko-hrvatska kraljica bila je prva i jedina vladarica u austrijskoj povijesti. Vladala je 40 godina, a od dolaska na vlast vodila je četiri rata. Njezina je vladavina bila obilježena centralističkom vladavinom i apsolutizmom, primjenjivala je prosvijećeni apsolutizam kao državnu politiku, što je poslije nastavio njezin sin Josip II.

Četiri izložbe, koje su nazvane najvećom izložbenom manifestacijom 2017. u Austriji, ostaju otvorene do 29. studenoga. 

Hrvatski povijesni institut u Beču povodom ove značajne obljetnice organizira u lipnju simpozij Marija Terezija (1717.-1780.) i znameniti Hrvati u Beču.
Simpozij će se održati 29. lipnja 2017. u Beču a , između ostaloga, ispitat će vezu Marije Terezije i našega slavnoga znanstvenika Josipa Ruđera Boškovića, kojega je vladarica osobno angažirala za neke važne projekte.
(tportal.hr)