Uz podršku strukturnih fondova Europske unije planira se izgradnja Arheološkog parka Salona, vrijednog nekoliko desetaka milijuna eura.

Intervencije u kulturu pridonose zapošljavanju, lokalnom i regionalnom BDP-u, proizvodnji, uslugama, inovacijama, socijalnoj integraciji, imidžu, osjećaju pripadnosti, pa i ponosa. Takvom se ishodu nada i tim okupljen oko domaćeg projekta Arheološkog parka Salone.
‘Brendiranje Berlina kao svjetskog kreativnog grada realizirano je pomoću 1,2 milijarde eura Europske unije. Francuski grad Nantes, koji slovi kao grad blagostanja i ugodnog življenja, stekao je reputaciju, ekonomsku transformaciju i privlačnost, zahvaljujući umjetničkim intervencijama arhitekata, izvedbenih i vizualnih umjetnika te podršci kreativnih tvrtki. U četvrt Temple Bar u Dublinu uloženo je 255 milijuna eura, a obnovljena kulturna baština privlači turiste, građane i tvrtke.
Ovo najvažnije antičko i ranokršćansko nalazište u zemlji podignuli su Rimljani kao glavni grad provincije Dalmacije, dok je Salonitanska luka bila jedna od najvažnijih antičkih luka na Jadranu. Kao mjesto razmjene dobara i trgovine, Salona je tada imala više od 83 hektara površine i bila je utvrđena s četiri kilometra bedema. Moderni Solin smješten je na istočnom dijelu Salone i zauzima 15 posto njezine ukupne površine.
Za Arheološki park Salona, koji bi se sufinancirao strukturnim fondovima Europske unije, predviđen je impresivan koncept. Za početak, prostorno i hortikulturno uređenje lokaliteta i izgradnja nove muzejske zgrade na samom nalazištu. Zatim međunarodna arheološka akademija, prva takve vrste u regiji, na kojoj bi se održavali postdiplomski studiji, kao i međunarodni kampovi arheologije. Sastavni dio akademije i muzeja bit će radionice i laboratoriji, a u planu je i centar podvodne arheologije, kongresni centar, hotel i kuća za smještaj stručnjaka i predavača.
Najveći dio investicije je Salonitanska luka i marina, povijesni ulaz u grad, gdje će se izgraditi centar nautičkog turizma. Planira se i gradnja postaja šinobusa (laki željeznički vagon s motorom, sličan autobusu) na relaciji Split – Salona. Luka će biti najživlji dio grada, gdje će se smjestiti kafići i ostali zabavni sadržaj, kaže jedan od autora ideje Josip Radić iz arhitektonskog ureda Lončarić-Planić, koji se bavi prostornim konzaltingom. Dodaje kako je misao vodilja projekta da turizam postane promotor materijalne i duhovne sredine u kojoj se događa i to cijele godine.
Želimo da se, primjerice, promovira antička ljekarna s ljekovitim biljem iz Dalmacije koja će se otvoriti u Saloni, a nakon toga da ta ljekarna postane uspješan izvoznik jer su je turisti prepoznali. Isto vrijedi i za vino, brodove i znanje, jer to je ta prava vrijednost ispreplitanja kulture i turizma’, napominje Radić, koji projekt Salone vidi kao trilogiju jer spaja kulturu, znanost i turizam.

Budući da je riječ o velikom projektu, realizacija će biti podijeljena u nekoliko faza, a uz fondove EU-a financirat će ga i lokalna i regionalna uprava te privatni investitori. Na natječaj za fondove EU-a aplicirat će se početkom sljedeće godine, a glavni nositelji projekta su grad Solin i Arheološki muzej Split. Radić dodaje da nije moguće znati koliko će na kraju biti partnera na ovom projektu, čija će vrijednost iznositi više desetaka milijuna eura, s obzirom na to da su na listi potencijalnih partnera i Sveučilište u Splitu, arheološki muzeji i turističke zajednice te privatni investitori. Razlog okupljanja u velikom broju je činjenica da državne institucije ne mogu ‘pokriti sve sfere’.
Uz pročelnika Konzervatorskog odjela u Trogiru Miroslava Katića, koji je ujedno i voditelj projekta, te arhitektonski ured Lončarić-Planić, u radnoj grupi projekta Salone nalazi se i Jörgen Eriksson, direktor i osnivač britanske tvrtke Bearing, jedne od najistaknutijih konzultantskih kompanija u Europi koja je pomagala i hrvatskoj Vladi, kao i Europskoj uniji, pri pisanju operativnih programa. Za projekt Salone iz Ministarstva kulture kažu da je iznimno značajan, ne samo za lokalnu zajednicu nego i šire, za regiju i državu. Napominju da je kvalitetno osmišljen, a zahvaljujući naporima lokalnih stručnjaka i samouprave, prepoznata je njegova važnost za cjelokupan socioekonomski razvoj tog kraja.
Ključno je pokazati da će projekt koji je sufinanciran iz EU-fondova nakon realizacije sam ostvarivati prihode, jer je Europa odustala od financiranja obnove isključivo radi obnove, kaže pomoćnica ministrice kulture za kulturnu baštinu Sanja Šaban.
Iz hrvatske perspektive, korištenje EU-fondova značajno je i stoga što sama država ne može financirati velik broj radova. Tako je za jednogodišnje programe obnove Ministarstvu na raspolaganju 50 milijuna kuna, a za trogodišnje 16 milijuna kuna. Taj novac nije dovoljan, posebice zbog brojnosti kulturnih dobara koje Hrvatska posjeduje, od slavonskih tvrđava i dvoraca Hrvatskog zagorja, bogatog naslijeđa Istre i Dalmacije, sve do zaštićenih crkava, kapelica ili groblja, napominje Šaban.

Prvi projekt Ministarstva koji se financira sredstvima europskih pretpristupnih fondova IPA 2009. je obnova srednjovjekovne gradine Maškovića hana i gospodarska revitalizacija mjesta Vrane. Riječ je najvećoj i najznačajnijoj građevini koju su Turci ostavili na našim područjima. Cjelokupna vrijednost projekta je nešto više od 2,7 milijuna eura, u čemu EU sudjeluje sa 75 posto, a ostatak osigurava Hrvatska kroz Ministarstvo kulture.
Kompleks će biti obnovljen tako da se revitalizira njegova izvorna funkcija neke vrste konačišta upotpunjenog dućanima, kafićima, uredima agencije Han te prostorom za izlaganje zbirke arheoloških nalaza, dok će prostor turskog kupališta – hamama – biti prezentiran kao arheološki lokalitet. Radovi su započeli, a rok za izvođenje je godinu dana.
Iz pretpristupnih fondova financira se i obnova palače Moise na Cresu. Projekt je osmišljen u Ministarstvu kulture i prijavljen za financiranje iz pretpristupnih fondova IPA 2013. Riječ je o najvećoj renesansnoj kući na tome otoku smještenoj u srednjovjekovnoj jezgri grada Cresa. Projekt se provodi od 2003., a pripremni radovi od 2008., u što je do sad utrošeno gotovo 2,3 milijuna kuna. Cilj je sanacija, adaptacija i prenamjena prostora u sveučilišni istraživački centar i regionalni centar za cjeloživotno učenje Sveučilišta u Rijeci.
Dosadašnju obnovu kulturne baštine u Hrvatskoj karakterizirali su dugotrajni radovi koji su kulturne lokalitete zatvarali na 10 i više godina umjesto da su obnavljani fazno, da se posjetiteljima, primjerice, omogući vidjeti prizemlje nakon što je završeno, bez obzira na to što radovi na prvom katu i dalje traju.

Obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol trajala je sedam godina, zbog čega je cilj Ministarstva kulture edukacijom i usmjeravanjem sudionika ubrzati obnovu, ali na način da se jednom obnovljenom dijelu baštine odmah omogući ostvarivanje prihoda, ne čekajući završetak cijelog projekta. U Ministarstvu kulture prioritetnim se smatra još nekoliko projekata financiranih iz EU-fondova, koji su u različitim fazama realizacije.
Uloga kulture u ekonomiji Europske unije je značajna, što potvrđuju i brojke. Ovaj sektor godišnje ostvaruje 654 milijarde eura prihoda, što je bitno više i od nekih etabliranih industrija, poput proizvodnje automobila (271 milijarda eura) ili proizvodnje u ICT sektoru (541 milijarda eura). Kreativna industrija stvara 4,5 posto BDP-a Unije i zapošljava 8,5 milijuna osoba, zbog čega ne čudi povećanje proračuna za kulturni i kreativni sektor te europsku kinematografiju. Za razdoblje od 2014. do 2020. on iznosi 1,8 milijardi eura i u odnosu na prošlo razdoblje povećan je više od 35 posto, kaže Tamara Perišić, pomoćnica ministrice kulture za međunarodnu suradnju. Osim što je sektor koji ekonomski raste, Europi je kultura bitna i zbog jačanja identiteta zajednice.
U području koje čine umjetnici, kulturni profesionalci i organizacije u izvedbenim i ostalim umjetnostima, oglašavanju, filmu, TV-u, glazbi, interdisciplinarnim umjetnostima, baštini i industriji videoigara, dosadašnji su rezultati izuzetno dobri, jer smo povukli 600 posto više sredstava EU-a od iznosa članarine koju smo platili, što je jako dobar temelj za sljedeće razdoblje financiranja, zaključuje Perišić.’ Štefica Grižinovec

Izvor: www.banka.hr