Na projektu “Hrvatskog standardnog prijevoda Biblije”angažirano je ukupno 25 suradnika. Riječ je o vodećim hrvatskih bibličarima, doktorima biblijskih znanosti, među kojima su Božo Lujić, Mato Zovkić, Mario Cifrak, Danijel Berković i drugi
Nakon pauze od pola stoljeća upravo se dovršava novi hrvatski prijevod Biblije. Preostalo je još da se prevedu tri knjige, Ezekiel, Druga knjiga o Kraljevima i Estera, i naprave sve neophodne lingvističke obrade, lekture i stilizacije, ekskluzivna je vijest koju je jučer objavio tjednik Globus.
Na projektu “Hrvatskog standardnog prijevoda Biblije”, kako glasi službeni naziv, angažirano je ukupno 25 suradnika. Riječ je o vodećim hrvatskih bibličarima, doktorima biblijskih znanosti, među kojima su Božo Lujić, Mato Zovkić, Mario Cifrak, Danijel Berković i drugi. Projekt je ekumenskoga karaktera, tako da su među okupljenim suradnicima i trojica koji nisu katolici, nego pripadaju različitim protestantskim denominacijama.
Kako su u Globusu objasnili izvršni direktor Hrvatskog biblijskog društva Damir Lipovšek i redaktor za stil i vanjski urednik novog prijevoda Biblije, inače docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Boris Beck, ovo će biti prvi integralan prijevod Biblije na uistinu suvremenom i modernom hrvatskom jeziku, i upravo se u tome sastoji njegov najveći povijesni značaj.
Inače, dosad je objavljeno 11 integralnih (sa Starim i Novim zavjetom) biblijskih izdanja u hrvatskom prijevodu. Bilo je i bizarnih pothvata, poput odluke zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca da Bibliju prevede na kajkavski. U to vrijeme, Ljudevit Gaj i ilirci su snažno promovirali štokavsko narječje, dok je Vrhovac bio zagriženi branitelj kajkavskog te je odlučio kajkavizirati Stari i Novi zavjet.
Najčešće korišteni prijevod nakon Drugog svjetskog rata, onaj Zagrebačke Biblije, koji je objavila Kršćanska sadašnjost, star je više od pedeset godina, a radilo se o kompilaciji različitih prijevoda s raznih jezika. Vjerojatno ni Zagrebačka Biblija ne bi bila tiskana da nakon dva desetljeća sukoba komunističkih i crkvenih vlasti nije nastupilo zatopljavanje odnosa.
Biblija je, uostalom, unatoč ovim propustima udovoljavala visokim znanstvenim i umjetničkim kriterijima, postala je vrlo popularna te je do danas doživjela dvadesetak izdanja. Nije nevažno niti to da je glavni urednik Zagrebačke Biblije bio Jure Kaštelan, koji je uz pjesnički ugled imao i neupitnu partizansku prošlost.