Stjepušin je u rodnoj Pertrinji najprije bio trgovac glazbalima, u Sisku je otvorio tvornicu tambura, koja je 1905. godine imala 30 radnika i proizvodila četiri tisuće tambura na godinu. Osim toga, osnovao je tiskaru u kojoj je 11 godina izdavao mjesečnik “Tambura” te je tiskao mnoge glazbene udžbenike

O Janku Stjepušinu, velikom graditelju tambura, glazbeniku, učitelju plesa, izdavaču glazbenih časopisa te svestranome kulturnom djelatniku koji se rodio prije 155 godina u Petrinji i umro prije 70 godina u Zagrebu, istaknuto je na tribini održanoj 29. prosinca prošle godine u Sisku kako se o njemu malo zna, no njegov je doprinos tamburaškoj glazbi nemjerljiv.

Prva tribina o Janku Stjepušinu, koja je na poticaj voditelja Tamburaškog orkestra “Janko Stjepušin” iz Martinske Vesi Ivana Klekovića održana u Sisku, prvi je pomak u vrednovanju njegova rada. Kako je na tribini rekao zagrebački profesor glazbene kulture Dražen Varga, koji se već pola stoljeća bavi tamburaškom glazbom, Stjepušinov doprinos je nemjerljiv i treba ga sustavno istražiti.

Stjepušin je u rodnoj Pertrinji najprije bio trgovac glazbalima, zatim je u Berlinu diplomirao za učitelja plesa, nakon čega je u Sisku otvorio tvornicu tambura, koja je 1905. godine imala 30 radnika i proizvodila četiri tisuće tambura na godinu. Osim toga, osnovao je tiskaru u kojoj je 11 godina izdavao mjesečnik “Tambura” te je tiskao mnoge glazbene udžbenike. Godine 1921. odlazi u Zagreb, ali se o njegovu djelovanju između dvaju svjetskih ratova ne zna gotovo ništa.

Za svoje tambure, koje je izvozio diljem svijeta, Stjepušin je u Budimpešti i Parizu primio najviša međunarodna priznanja. Sudionici sisačke tribine dogovorili su se da se u svibnju ove godine održi nova tribina, koja bi trebala osvijetliti dosad nepoznati dio života Janka Stjepušina.

Također je predloženo da se u Petrinji ili Sisku uredi njegova spomen-soba i da se na kuću u Sisku kojoj je bila njegova tvornica postavi spomen-ploča.
(www.politikaplus.com)