Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i upisani su u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nositelji dobra su svih pet Hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809 – u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku

Uprava za zaštitu kulturne baštine ministarstva kulture Republike Hrvatske donijela je 13. srpnja 2015. Rješenje kojim je utvrđeno da Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna, kao tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj, imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra. Navedeno dobro upisano je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a nositelji dobra su svih pet Hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809 – u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku.
Devedeset godina proslave sv. Tripuna, Patrona grada Kotora, prilagođene uvjetima i ambijentima u kojima se održava, ali u velikoj većini detalja oslonjena na tradiciju bokeljskih pomoraca okupljenih u Bratovštini kotorskih pomoraca, a potom u Plemenitom tijelu Bokeljske mornarice, započelo je u Hrvatskoj 1924. godine osnivanjem zavičajnog društva Bokelja u Zagrebu. Nastavljeno je 50-tih i 60-tih godina prošloga stoljeća osnivanjem podružnica kotorske Bokeljske mornarice najprije u Zagrebu, a potom u Rijeci i Splitu te tridesetak godina kasnije početkom djelovanja bratovština u Puli i Dubrovniku.
Plesanje kola sv. Tripuna u odorama bokeljskih mornara, izbor maloga admirala i njegovo govorenje Loda Patronu, održavanje misnoga slavlja na Svečev spomendan 3. veljače i druga tradicijska obilježja Tripundana prepoznati su i u Republici Hrvatskoj kao kulturna vrijednost i, kao što vidimo, postali dio kulturnog, a moglo bi se bez pretjerivanja reći, i općenito duhovnog identiteta sredine koja je dala dva admirala te jednog počasnog admirala Bokeljske mornarice i u kojoj žive potomci onih koji su Boku, Bokelje, bokeljsko pomorstvo i Bokeljsku mornaricu proslavili u svijetu – Visini, Zmajevići, npr., da spomenemo samo one znane i u svijetu.
Kao žitelji Boke kotorske, područja gdje je tradicija slavljenja sv. Tripuna nastala i pripadnici naroda koji su najzaslužniji za njezin nastanak i očuvanje, ponosni smo na činjenicu da se i Republika Hrvatska, kao i Crna Gora, s jednakom pažnjom i brigom odnosi prema istom djelu naših predaka.
(Radio Dux)