U vodećem znanstvenom časopisu Cell objavljeno je novo istraživanje našega znanstvenika sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, za koje taj svjetski ugledni molekularni biolog kaže da je njegovo dosad najveće otkriće. Riječ je o dosad nepoznatom mehanizmu kojim se koristi bakterija legionela kako bi preuzela kontrolu nad stanicama, što uzrokuje smrtonosne upale pluća kod pacijenata s oslabljenim imunitetom

U vodećem znanstvenom časopisu Cell početkom mjeseca objavljeno je novo istraživanje prof. dr. Ivana Đikića sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, za koje taj svjetski ugledni molekularni biolog kaže da je njegovo dosad najveće otkriće. Riječ je o dosad nepoznatom mehanizmu kojim se koristi bakterija legionela kako bi preuzela kontrolu nad stanicama, što uzrokuje smrtonosne upale pluća kod pacijenata s oslabljenim imunitetom.

Ovo otkriće svakako će pripomoći u otkrivanju novih strategija za razvoj modernih lijekova, ponajprije onih za liječenje bakterijskih bolesti, a prof. dr. Ivan Đikić skromno ističe kako je ovo uspjeh njegova tima.

– Većina je eksperimenata obavljena u mom laboratoriju u Frankfurtu gdje su četiri znanstvenika radila kao tim. Na proteomskoj analizi (moderna tehnologija koja može detektirati najmanje promjene na proteinima) surađivali smo s Ivanom Matićem, hrvatskim znanstvenikom koji je sada voditelj laboratorija na Institutu Max Planck u Kölnu. Ivan Matić je prije sedam godina u Frankfurtu bio moj student, a sada je među najperspektivnijim mladim znanstvenicima u Njemačkoj – kaže Đikić.

Naravno, nakon takvog znanstvenog proboja, ključno je pitanje po čemu je to otkriće revolucionarno i što će ono značiti za budućnost liječenja pojedinih bolesti, a dr. Đikić je i o ovom otkriću govorio iz Amerike, gdje trenutačno radi u kompaniji Genentech za proizvodnju lijekova.

Naravno, nameće se i pitanje može li ovo otkriće donijeti novu nadu i za oboljele od raka, o čemu kaže:
– Teško je to reći, no prema onome što zasad znamo, mnogi su patološki mehanizmi otkriveni kod bakterija prisutni i kod razvoja tumora. Naša su nedavna otkrića pokazala da je način na koji se stanice crijeva brane protiv salmonele identičan obrambenom mehanizmu kojim neuroni u mozgu uklanjaju oštećene mitohondrije. Mutacije tih gena, OPTN ili TBK1 primjerice, uzrokuju nasljednu pojavu amiotrofične lateralne skleroze, jedne od najagresivnijih neurodegenerativnih bolesti.

Doznajte više