Na predstojećim američkim izborima, tzv. midterm elections, dvojica su Hrvata. Mark Begich, demokrat, bori se za mjesto senatora na Aljasci, a John Kasich, republikanac, bori se za mjesto guvernera Ohija

Na predstojećim američkim izborima, tzv. midterm elections, dvojica su Hrvata. Mark Begich, demokrat, bori se za mjesto senatora na Aljasci, a John Kasich, republikanac, bori se za mjesto guvernera Ohija. Amerikanci biraju 435 zastupnika u Zastupničkom domu i 36 senatora te guvernere u 36 saveznih država.
Dan prije izbora za Kongres, guvernere i još niz pitanja o kojima će se izjašnjavati Amerikanci, stigle su interesantne poruke.
Naime, po svim anketama je jasno da će republikanci sačuvati većinu u Zastupničkom domu, a vrlo je izgledno i da bi mogli osvojiti tanku, ali ipak većinu i u Senatu.
U proteklih desetak dana zbog toga su brojni analitičari ispisali stotine stranica na kojima su se bavili mogućim utjecajem republikanskog – crvenog – Kongresa na politiku predsjednika Baracka Obame. Tada se javio Mitt Romney, republikanski kandidat na predsjedničkim izborima 2012., koji je izjavio kako bi se moglo očekivati da njegova stranka bude spremnija na dogovor s predsjednikom u sljedeće dvije godine.
“Vrijeme je da prekinemo blokade i da neki zakonski prijedlozi prođu”, izjavio je Romney za Fox News.
Republikanski senator Rand Paul, koji se spominje i kao mogući kandidat na predsjedničkim izborima, poručio je također kako su “ljudi umorni od toga da se ništa ne napravi”. Nakon toga je za postojeće blokade u Kongresu optužio, jasno, demokrate, ali i istaknuo da su republikanci spremni za kompromis.
Ovakav zaokret dvojice vrlo uglednih članova Republikanske stranke nije potpuno neočekivan jer je vodstvu te političke opcije sasvim jasno da u sljedeće dvije godine, ako žele na svoju stranu privući glasače na predsjedničkim izborima, moraju pokazati sposobnost upravljanja državom, a ne djelovati samo destruktivno kao što su činili još od 2010., kad su osvojili Zastupnički dom.
Dakle, Obama bi se mogao naći u relativno ugodnoj situaciji u kojoj će republikanci podržati njegovu poreznu politiku, neće pretjerano, odnosno više nego dosad napadati zdravstvenu reformu, a pružat će mu punu podršku u borbi protiv džihadista u Iraku i Siriji, u zaustavljanju ruske agresije prema Ukrajini te posebno u zaključivanju dvaju velikih trgovinskih sporazuma: transatlantskom (TTIP) i transpacifičkom (TPP). Na njih su u predizborno doba, naime, dosta negativno gledali brojni demokrati.
Tako se još jednom pokazalo da današnji izbori neće bitno utjecati na američku politiku, ali to kandidate nije spriječilo da potroše najveći iznos na svim dosadašnjim izborima u pola predsjedničkog mandata – čak četiri milijarde dolara. No, ulozi su i bili veliki jer su ključne bitke za Senat do posljednjeg trenutka bile izuzetno izjednačene. Demokrati su silan trud uložili kako bi u saveznoj državi Kentucky pokušali pobijediti Mitcha McConnella koji je trenutačni lider republikanske manjine u Senatu. Ako i izgube vlast u gornjem domu, ova bi pobjeda bila pravi melem na ranu.
Prema posljednjim anketama, McConnell ima 46 posto, a demokratska protukandidatkinja Alison Lundergan Grimes 42 posto. Očekivana pobjeda republikanaca će, ističu sve ankete, biti rezultat i najavljenog slabog odaziva glasača, otprilike 40 posto, što je i inače odlika izbora na pola predsjedničkog mandata. Njih u SAD-u vole zvati “izborima bijelih i starijih”, koji pak predstavljaju većinsko biračko tijelo republikanaca. Mladi, Afroamerikanci i Hispanoamerikanci, koji čine prije svega demokratsko biračko tijelo, odlučili su i ovaj put ostati kod kuće unatoč brojnim pozivima demokratskih lidera, među kojima su bili Hillary i Bill Clinton, potpredsjednik Joe Biden i sam predsjednik Obama. Posljednje ankete kažu da će među republikanskim glasačima na izbore izaći njih 58 posto, a demokratskih samo 44 posto.
Koga danas biraju : 435 mjesta u Zastupničkom domu, 36 mjesta u Senatu, 36 guvernera. Usto, 16,7 milijuna ljudi unaprijed je glasalo u 31 državi (tako i Obama)
(Jutarnji hr)

Doznajte više