Muzej suvremene umjetnosti posjeduje reprezentativnu autorsku cjelinu Bućanovih plakata, a ovu zbirku iznimne vrijednosti moći će se pogledati na izložbi koja se otvara 14. travnja
Osim što su dio vizualne memorije mnogih generacija, plakati Borisa Bućana važni su zbog inovacija u grafičkom dizajnu, ali i širenja pojma plakata i njegove percepcije. Muzej suvremene umjetnosti posjeduje reprezentativnu autorsku cjelinu Bućanovih plakata, a ovu zbirku iznimne vrijednosti moći će se pogledati na izložbi koja se otvara u četvrtak, 14. travnja u 19 sati.
Još tijekom studija slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, Boris Bućan djeluje u krugu umjetničkog naraštaja okupljenog oko Galerije Studentskog centra. Galerija SC-a tada je živo mjesto istraživanja novih oblika umjetničkih praksi i njihovih mogućih društvenih funkcija.
Bućan, poput mnogih iz generacije sedamdesetih godina školovanih na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, istodobno djeluje i na području grafičkog oblikovanja. Ubrzo je napustio urbane intervencije kao oblik umjetničkog izričaja, ali ostao je prisutan u javnom prostoru više od dvadeset godina mijenjajući lice grada svojim plakatima.
Što otkupom, što donacijama Muzej suvremene umjetnosti danas posjeduje reprezentativnu autorsku cjelinu plakata Borisa Bućana. Ta zbirka iznimne vrijednosti tako je i omogućila izlaganje i istraživanje Bućanova opusa. Osim što su njegovi plakati dio vizualne memorije mnogih generacija, važni su zbog inovacija u grafičkom dizajnu, ali i širenja pojma plakata i njegove percepcije.
Plakatni opus koji se danas nalazi u MSU-u predstavlja relevantan presjek Bućanovog stvaralaštva od samih početaka sedamdesetih godina do kraja prošloga stoljeća. Dizajnirajući plakate Boris Bućan upotrebljavao je reference iz masovne kulture, iz svakodnevnog života, kao i reference iz mnogih povijesnih umjetničkih stilova. U mediju plakata pronašao je jedinstven način preispitivanja odnosa i granica između umjetničke autonomnosti i društvenog konteksta, likovnih i dizajnerskih pravila, pokazujući dolazećim naraštajima umjetnika kako te granice valja neprestano pomicati.
Izložbu prati katalog s tekstovima inozemnih stručnjaka poput Ricka Poynora, međunarodno cijenjenog britanskog pisca, kritičara, predavača koji se specijalizirao za dizajn, medije i vizualnu kulturu te Georgesa Raillarda, francuskog akademika, pisca i kritičara koji se specijalizirao za slikarstvo modernizma. Seadeta Midžić, muzikologinja, u svom se tekstu osvrnula na Bućanove plakate za koncerte i previranja na glazbenoj sceni tijekom nekoliko desetljeća.
Kustosica izložbe je Kristina Bonjeković Stojković, a Bućanove plakate mogu se u MSU-u pogledati do 29. svibnja.
(tportal.hr)