Deset skulptura Ivana Meštrovića do jučer je plijenilo pažnju brojnih posjetitelja štokholmskog Millesgårdena kada je izložba “Meštrović kod Millesa” zatvorena

Deset skulptura Ivana Meštrovića među kojima su secesijska “Žena u molitvi” iz 1917., “Glava Isusa Krista” koju je napravio tijekom boravka u Rimu 1913., ali i rani radovi iz studentskih dana “Djevojčica pjeva” nastale u Beču 1906. godine… do jučer je plijenilo pažnju brojnih posjetitelja štokholmskog Millesgårdena kada je izložba “Meštrović kod Millesa” zatvorena.
Time je završen hrvatsko-švedski projekt razmjene umjetničkih djela dvaju velikana europskog kiparstva koji su inspiraciju crpili iz klasične umjetnosti i talijanske renesanse, ali i ostavili trag u domovinama, pa i znatno šire.
– Posjetitelji su s velikim interesom proučavali radove Ivana Meštrovića zbog posebnog izričaja i načina vladanja različitim materijalima. Imali su vrlo slične tematske sklonosti, ali i životni put što također intrigira – rekao je Randy Jämtlid iz muzeja i parka skulptura Millesgårdena kojeg tjedno obilaze posjetitelji iz oko 50 svjetskih zemalja.
Odlična je to promocija za Hrvatsku koja se umjetnošću predstavila Švedskoj u vrijeme pristupanja Europskoj uniji, ali i za Ivana Meštrovića čija djela su prvi puta bila izložena u Švedskoj, i to za vrijeme 130. obljetnice njegova rođenja. Po pet skulptura koje su posudili zagrebački Atelijer Meštrović i splitska Galerija Meštrović, pripremaju se za povratak kući iz Millesgardena koji je bio dom i radni prostor Carla Millesa, a koji je kao i Meštrović svoju bogatu ostavštinu, ostavio svome narodu, a povezivalo ih je i prijateljstvo te znatan utjecaj Augustea Rodina na njihov rad. (Večernji list)