U knjizi “Od Carigrada do El Dorada” (iseljavanje iz Konavala 1815. – 1941.) posebno je obrađena najbrojnija i poslovno najuspješnija skupina konavoskih iseljenika, ona u kalifornijskom Watsonvilleu i okolici gdje su upravo Konavljani utemeljili i razvili poljoprivrednu industriju jabuka. Bilježe se i podaci o Konavljanima u južnoameričkim državama, u prvom redu u Peruu, Čileu i Argentini ali ih je bilo i u Paragvaju, Urugvaju i u Brazilu

U samostanu Sv. Klare i dvorani Ivana Pavla Drugog 7. veljače održana je promocija knjige autora Nika Kapetanića “Od Carigrada do El Dorada” (iseljavanje iz Konavala 1815. – 1941.) na kojoj su kao promotori govorili povjesničari dr. sc. Stjepan Čosić i dr. sc. Ivo Banac.
-Kapetanićev glavni cilj bio je na temelju dostupnih izvora utvrditi osnovne činjenice, imena i prezimena, datume i mjesto rođenja, vjenčanja i smrti, podatke o potomstvu, mjestu i zemlji iseljavanja te eventualnom povratku. Podaci koji se pred nama nižu plod su dugogodišnjeg istraživačkog pothvata koji je podrazumijevao proučavanje, analizu i kompilaciju podataka iz literature, matičnih knjiga, arhivskih fondova, dokumentacije institucija, internetskih baza podataka, strane i domaće periodike te informacija brojnih kazivača, iseljenika i njihove rodbine , rekao je dr. sc. Ćosić koji je Kapetanićevu knjigu nazvao ‘jedinstvenom bazom podataka o konavoskom iseljeništvu’.
Govoreći o 30 godina Kapetanićeva rada na knjizi, Ivo Banac je ustvrdio da je i ranije bilo pokušaja da se prikaže iseljeništvo, ali su svi bili ispod stručne razine koju je dosegnuo Niko Kapetanić. Napomenuvši da je fenomen iseljeništva jače uočen poslije Bečkog kongresa, kulminirao je sredinom 19. stoljeća a najveći val iseljavanja bio je 1880.- 1914. godine:
-Vojska Konfederacije u SAD-u je imala čitave postrojbe iseljenika. Svako je iseljavanje na neki način poraz jer ti su ljudi izgrađivali tuđu, a ne svoju zemlju. Zaboravljamo da je i Vlaho Bukovac u SAD-u neko vrijeme bio iseljenik, rekao je Banac i podsjetio na velikog američkog književnika Jacka Londona koji je u jednom od svojih romana rekao da su “prilagodljivi Dalmatinci iselili Yankeeje”.
Sam autor je priznao kako je podatke crpio i iz spisa Kotarskog suda u Cavtatu: – Iseljenici su samo oni koji su napuštali matičnu državu a teško je bilo prikupljati podatke i stoga što su mnogi bili nepismeni te im je bilo teško ući u trag. Nakon dugog rada zaključio sam da sam obradio oko 95 posto iseljenika, rekao je autor i ustvrdio da zahvaljujući iseljenicima mnogi nisu iselili, a ova knjiga može biti početna za dodatna istraživanja.
Posebno je obrađena najbrojnija i poslovno najuspješnija skupina konavoskih iseljenika, ona u kalifornijskom Watsonvilleu i okolici gdje su upravo Konavljani utemeljili i razvili poljoprivrednu industriju jabuka. Bilježe se i podaci o Konavljanima u južnoameričkim državama, u prvom redu u Peruu, Čileu i Argentini ali ih je bilo i u Paragvaju, Urugvaju i u Brazilu.
Voditeljica promocije u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak bila je Tea Hansal Soldo a između izlaganja promotora svoje je pjesme govorio poznati konavoski kuhar Petar Obad.
(dubrovacki.hr)