U Europskom parlamentu u Bruxellesu održan je okrugli stol i otvorena izložba s temom protuminskog djelovanja u Hrvatskoj u organizaciji Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske, Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan i Hrvatskog centra za razminiranje

U Europskom parlamentu u Bruxellesu prošli tjedan je održan okrugli stol te je otvorena izložba s temom protuminskog djelovanja u Hrvatskoj. Tim događajima u organizaciji Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske, Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan i Hrvatskog centra za razminiranje nastojalo se dužnosnike te ostale u tijelima EU upoznati s tom problematikom.
Svečanosti su prisustvovali i Hannes Swoboda, predsjednik Kluba socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar-Kitarović, šef Misije RH pri EU Mato Škrabalo, veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji Mario Nobilo, hrvatski zastupnici u EU parlamentu i drugi.
Izložba donosi prikaz stanja, uspješnih projekata i dosadašnjih suradnji. Vlada Republike Hrvatske ulaže sve napore da taj problem riješi i to ponajprije sredstvima iz Državnog proračuna. Ta sredstva se unatoč svjetskoj krizi ne smanjuju, a opasni posao razminiranja obavljaju hrvatske tvrtke vlastitim kapacitetima. Potrebno je naglasiti njihovo dugogodišnje iskustvo i znanje, koje je prepoznato u svijetu, što otvara vrata našim tvrtkama na stranim tržištima.
Ulaskom Hrvatske u EU, razminiranje je postalo i tema europskih institucija, kojima je potrebno približiti problem i osigurati bolju i kvalitetniju suradnju, prije svega po pitanju korištenja EU fondova koji nam stoje na raspolaganju. Ulaskom u EU, građani Hrvatske postali su građani Europske unije, a naš problem je postao problem i Europske unije. Humanitarno razminiranje i protuminsko djelovanje u Hrvatskoj treba promatrati prije svega kao preduvjet gospodarskog te društvenog razvoja naše zemlje i ovog dijela EU.
Minski sumnjiva područja u Hrvatskoj trenutno iznose 613 km2, a uključuju prostor 12 županija te 90 gradova i općina. Prema veličini minski sumnjivog područja prednjače 3 županije: Ličko-senjska, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županija. Gubici Republike Hrvatske zbog minski sumnjivog područja su značajni, od gubitaka stotina milijuna kuna godišnje – samo gubitak zbog neobrađivanja poljoprivrednih površina pod minama prema nekim izvorima procjenjuje se na oko 50 milijuna eura godišnje – pa do utjecaja takvih površina na lokalne zajednice i razvitak društva u cijelosti.
Povjerenik Europske komisije Johannes Hahn istaknuo je mogućnost financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u skladu s programskim okvirom za razdoblje 2014. – 2020. Okvirom je predviđeno da se naglasak stavi na ona ulaganja za koja se pokaže da najviše doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu pojedine države, za što je razminiranje svakako preduvjet. Primjera radi, samo za minirane i minski sumnjive površine koje nakon razminiranja budu vraćene poljoprivrednoj namjeni, Hrvatska ima tzv. omotnicu od 9,6 milijuna eura.
(Večernji list)