Roman je objavljen u nakladi Nove stvarnosti, a njegovo objavljivanje u izvornom obliku važno je po tome što se Hlapić po prvi put pojavljuje pred dječjom čitateljskom publikom u svom autentičnom jezičnom izrazu na način na koji ga, u tiskanom obliku, niti njegova autorica, iako je to žarko željela, nije nikada imala prilike vidjeti

U povodu 100. rođendana šegrta Hlapića, odnosno, stotinu godina od prvog izdanja tog romana za djecu, jučer je u Kazalištu Trešnja predpremijerno predstavlja knjiga ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’ Ivane Brlić Mažuranić, koja je priređena prema izvornom i do sada nikada objavljenom tekstu popularne spisateljice.
Zapravo, proslavlja se njegov rođendan, a službeno predstavljanje knjige bit će za desetak dana.
Roman je objavljen u nakladi Nove stvarnosti, a njegovo objavljivanje u izvornom obliku važno je po tome što se Hlapić po prvi put pojavljuje pred dječjom čitateljskom publikom u svom autentičnom jezičnom izrazu na način na koji ga, u tiskanom obliku, niti njegova autorica, iako je to žarko željela, nije nikada imala prilike vidjeti. Izdanje je zanimljivo i po tome što je ilustrirano crtežima Josefa Lade (likovnom ocu vojnika Švejka), tiskanim u češkom izdanju iz 1930. godine, koje je spisateljica tog uzbudljivog dječjeg romana smatrala najuspjelijim izdanjem svog romana. Rukopis je priredila Jelena Vignjević s Učiteljskom fakulteta, a urednik je Zvonimir Maštrović.
-Prvo izdanje romana ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’ objavljeno je u listopadu 1913. godine tako da danas slavimo njegov stoti rođendan’, kaže Zvonimir Maštrović, dodajući da je čuo da djeca u osnovnim školama popularnu spisateljicu zovu kraticom IBM.
-Kad je Ivana Brlić Mažuranić prije stotinu godina donijela svoj rukopis o šegrtu Hlapiću uredniku Josipu Škaviću on je zatražio da se u tekstu učini 1500 izmjena u romanu kraćem od stotinu stranica čime je zapravo cenzurirao originalni rukopis. Izmjene su se uglavnom odnosile na leksičke i stilističke promjene, tako da je prvo izdanje tog najčitanijeg i najprevođenijeg hrvatskog dječjeg romana, objavljenog 1913. godine, bilo uvelike promijenjeno u odnosu na original.
Izdanje je poslužilo kao predložak za svih 130 kasnijih izdanja romana u kojima je neizbježno dolazilo do daljnjih korekcija i prepravljanja teksta’, ispričao je Maštrović, dodavši da je za pronalazak originalnog teksta Ivane Brlić Mažuranić zaslužan Berislav Majhut, profesor Učiteljskog fakulteta i predsjednik Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti.
Berislav Majhut u svom tekstu ‘Od čudnovatog do čudesnog: sto godina Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića: 1913. – 2013.’ navodi kako u romanu nije bilo samo leksičkih i stilističkih već i takvih izmjena ‘koje su zadirale u sam smisao teksta tako da je prostorno-vremenski smještaj radnje romana iz 1885. prebačen u vrijeme suvremeno objavljivanju romana.
Drugim riječima roman je zbog uredničkih ispravaka promijenio književnu vrstu, pa je iz povijesno smještenog pustolovnog romana prebačen u posve drugu pripovjednu vrstu suvremenog realističkog dječjeg romana’. Stoga po Majhutovom mišljenju ‘Povratak rukopisu ‘Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića’ bez intervencija u tekstu otkriva nam po prvi put tekst kao logičnu i koherentnu cjelinu a ne više kao napuklu, samovoljnu interpretaciju kakvog urednika’. (tportal.hr)

Tekst: Nina Ožegović