Knjiga je rezultat rada više od dvadeset znanstvenica i znanstvenika srednje i mlađe generacije, a osim povjesničara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesničari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi

Šesti svezak Povijesti Hrvata, knjigu “Temelji moderne Hrvatske – Hrvatske zemlje u ‘dugom’ 19. stoljeću” koju su uredile Vlasta Švoger i Jasna Turkalj, objavila je Matica hrvatska.

Matičin sintetski prikazi hrvatske povijesti usmjeren je na prikazivanje političkih zbivanja i procesa, integracijskih ideologija te na gospodarski i društveni razvoj, kulturu i vjerske odnose kao i životnu svakodnevicu različitih društvenih slojeva, regionalnu perspektivu te interpretaciju zbivanja i procesa hrvatske povijesti na političkom, institucionalnom, gospodarskom, društvenom, kulturnom i vjerskom području u širem, međunarodnom, kontekstu.

Ova sinteza hrvatske povijesti u “dugom” 19. stoljeću, smatraju urednice, prati moderne trendove u sintetskoj obradbi nacionalne povijesti i objedinjuje sve aspekte hrvatske prošlosti pa kao takva predstavlja iskorak u metodološkom i koncepcijskom pogledu.

Slijedeći svekoliku heterogenost hrvatskih zemalja u 19. stoljeću, a sa željom da se čitateljima predstave glavne razvojne odrednice toga doba, knjiga je podijeljena u tri velike tematske cjeline.

Prva cjelina daje opći pregled, odnosno temeljne razvojne sastavnice na općehrvatskoj razini počevši od osnovnih odrednica političke povijesti, preko institucija izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeništva i Hrvata u susjednim zemljama, donosi prikaz strukture hrvatskoga društva uvažavajući regionalne posebnosti, prati nadalje širenje modernih političkih ideja i ideologija te nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj različitih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stoljeću, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni život stanovnika hrvatskih zemalja.

Druga tematska cjelina slijedi metodološki pristup primijenjen u prvoj cjelini i sve navedene aspekte povijesne stvarnosti hrvatskih zemalja u 19. stoljeću istražuje i prati na razini pojedinih hrvatskih regija.

Treća tematska cjelina prikazuje hrvatske zemlje u međunarodnom kontekstu, s težištem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom “dugog” 19. stoljeća bile državnopravno povezane ili su imale značajnije političke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.

Na kraju svakoga teksta doneseni su izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najvažnijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izrađenih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne ilustracije i grafikoni.

Knjiga je rezultat rada više od dvadeset znanstvenica i znanstvenika srednje i mlađe generacije, a osim povjesničara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesničari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi.

O “dugom” 19. stoljeću pišu: Juraj Balić, Tihomir Cipek, Dalibor Čepuljo, Ljiljana Dobrovšak, Zoran Grijak, Zlatko Hasanbegović, Željko Holjevac, Arijana Kolak Bošnjak, Mirela Krešić, Marino Manin, Dragan Markovina, † Tomislav Markus, Kristina Milković Šarić, Aleksandra Muraj, Filip Novosel, Robert Skenderović, Slavko Slišković, Dinko Šokčević, Vlasta Švoger, Marko Trogrlić, Jasna Turkalj, Josip Vrandečić, Božena Vranješ-Šoljan, Milan Vrbanus, Zdravka Zlodi, Zlata Živković-Kerže i Dinko Župan.
(Hina)