Dokumentarni filmovi ‘Škverski kipar’ i ‘Od zrna do slike’ redatelja Branka Ištvančića uvršteni su u selekciju Međunarodnog filmskog festivala o prirodi i okolišu u mađarskom gradu Gödöllő koji će se po prvi put održati od 14. do 17. svibnja

Dokumentarni filmovi ‘Škverski kipar’ i ‘Od zrna do slike’ redatelja Branka Ištvančića uvršteni su u selekciju Međunarodnog filmskog festivala o prirodi i okolišu u mađarskom gradu Gödöllő koji će se po prvi put održati od 14. do 17. svibnja. Cilj festivala je osvijestiti koliko je naš planet osjetljiv i učenje o okolišu koji nas okružuje.
Ova dva dokumentarca u režiji Branka Ištvančića odabrani su u selekciju od prijavljena 424 filma iz 42 zemlje svijeta, a natjecat će se za jednu od nagrada u različitim kategorijama.
Inženjer strojarstva splitskog brodogradilišta Stanislav Bavčević “škverski kipar” godinama je od otpadnog brodograđevnog materijala splitskog brodogradilišta izrađivao skulpture, Spomenik težaku, koji je napravljen u obliku velike težačke motike, jato galebova u letu na molu splitske marine, postave klapskih pjevača na ulazu u Omiš, božićnih jaslica, ali uvijek istinski inspiriranih škverskim motivima. U splitskom brodogradilištu postavio je za Veliki petak raspelo Isusa Krista visoko 52 metra i teško 20 tona razapeto uz pomoć triju škverskih dizalica. Stanislav Bavčević je čovjek koji je u splitskom brodogradilištu našao ne samo egzistenciju, već i neiscrpno vrelo inspiracije i materijala za svoju kiparsku umjetnost. Na licu mu se očitavalo nestrpljenje da započne novi dan. Njegov osnovni alat nisu bili dlijeto i čekić, nego brusilica i aparat za varenje. U onome što svima nama predstavlja gomilu otpada, on je vidio beskraj figura, likova i oblika.
Dokumentarni film Od zrna do slike istražuje kulturu i umjetnički izričaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini. Fokus filma je na “slamarkama”, bačkim narodnim umjetnicama koje su svoj idealni medij pronašle u ekološkom materijalu slami iz koje su stvarale slike, skulpture i različite predmete. Film oslikava povezanost njihove svakodnevice i umjetničkog izričaja, njihov specifični socijalni i nacionalni položaj, a protagonosti filma su istaknute slamarke Ana Milodanović i Jozefa Skenderović, povjesničar umjetnosti Bela Duranci, svećenik Andrija Kopilović te publicist Naco Zelić. Kroz niz razgovora i autentičnih snimki, film ukazuje na osamljenost pripadnika hrvatske zajednice u Vojvodini i potiče potrebu obnavljanja ove vještine i kulturne baštine koja postupno nestaje i koja je ugrožena. Jedan od protagonista Ištvančićeva filma je i Ivo Škrabalo, hrvatski filmski kritičar, povjesničar i redatelj, koji je 1971. godine na istu temu snimio istaknuti dokumentarni film Slamarke divojke.
(HAVC)