Subotički skup održan je u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Pastoralnom centru Augustinianum. U radu je sudjelovalo je osam znanstvenika i stručnjaka iz Srbije, Hrvatske i Mađarske koji su se u svojem dosadašnjem radu bavili poviješću, kulturnom baštinom i identitetskim pitanjima bunjevačkih Hrvata

U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, 26. rujna u Pastoralnom centru Augustinianum u Subotici održan je znanstveno-stručni okrugli stol s temom „Identitetske sastavnice i prijepori bunjevačkih Hrvata“.
U radu skupa u Subotici sudjelovalo je osam znanstvenika i stručnjaka iz Srbije, Hrvatske i Mađarske koji su se u svojem dosadašnjem radu bavili poviješću, kulturnom baštinom i identitetskim pitanjima bunjevačkih Hrvata.
U uvodnom izlaganju, prof. dr. sc. Milana Černelić s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o doprinosu etnologije proučavanju bunjevačkog identiteta i etnogeneze.
Povjesničar dr. sc. Slaven Bačić je govorio na temu Suvremena srpska znanost o Bunjevcima.
Dr. sc. Mario Bara s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu izlagao je na temu Konstruiranje identiteta: bački Bunjevci i različite paradigme o podrijetlu i suvremenom identitetu. On je ustvrdio kako Bunjevci koji se ne smatraju Hrvatima u procesu oblikovanja „bunjevačke nacije“ nastoje oživjeti napuštene paradigme u kojima se traže temelji samobitnosti Bunjevaca kao naroda koji nema etničke veze s Hrvatima.
Milan Bošnjak iz Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske je kazao kako je to tijelo prepoznalo važnost ponovnog aktualiziranja teme vezane za identitet Bunjevaca u Hrvatskoj.
Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov govorio je o nijekanju hrvatstva Bunjevaca u Zborniku radova sa simpozija O Bunjevcima koji je održan u Subotici 2006. godine u organizaciji Bunjevačkog nacionalnog vijeća i Srpske akademije znanosti i umjetnosti.

Osim navedenih stručnjaka i znanstvenika, u radu okruglog stola sudjelovali su i doc. dr. sc. Živko Gorjanac, profesor na Visokoj školi „Józsefa Eötvösa“ u Baji, (Neke svojstvenosti bunjevačkoga dijalekta u Bajskom trokutu u Mađarskoj), Ljubica Vuković Dulić (Prilog sagledavanju naivnoga slikarstva Bunjevaka u kontekstu naivne umjetnosti XX. stoljeća), Katarina Čeliković (Analitički prikaz etnografskih sadržaja u ‘Subotičkoj Danici’) i dr. sc. Jasminka Dulić (Korelati nacionalnog identiteta bunjevačkih Hrvata).
Okrugli stol u Subotici organiziran je temeljem dogovora o suradnji ZKVH-a i Katedre za manjinske zajednice i kulture Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Bunjevačko pitanje je ponajprije političko pitanje koje uvelike opterećuje odnose Srbije i Hrvatske, jedan je od zaključaka kojega su donijeli sudionici okruglog stola. Temeljem je znanstvenih kriterija, rezultatima istraživanja unutar više znanstvenih disciplina i interdisciplinarnim pristupima utvrđeno da su Bunjevci dio hrvatskog naroda te da ih s matičnim narodom vežu jake spone – od prostora iz kojeg su se doseljavali, zatim etnički markeri (jezik, običaji, vjera), njihovi govor (novoštokavski ikavski) kao i brojni kulturni atributi, zaključeno je na skupu. Ocijenjeno je kako su na djelu nastojanja od strane državnih tijela i institucija Republike Srbije da se iz subetničke osnove bunjevačkih Hrvata u Bačkoj zasnuje nova nacija, što se sukobljava sa znanstvenim spoznajama i demokratskim standardima u odnosu prema nacionalnim manjinama. Zaključeno je i kako je od velike važnosti da se nastave znanstvena tematiziranja sastavnica i prijepora identiteta bunjevačkih Hrvata, kao i da bi bilo dobro da i nadalje u istraživanja budu uključeni znanstvenici i znanstvene institucije iz Hrvatske.

Više