Sve bolnice informatički će biti povezane s HZZO-om, uvest će se centralni kalendar naručivanja, kojim će se izbjeći sadašnja mogućnost udvostručenja narudžbi jer će one biti vezane uz OIB pacijenta. Osim e-kartona, postupno će biti pušteni u rad i mobilna aplikacija za naručivanje, e-uputnice, e-nalazi i e-fakture

E-karton, pametne kartice s podacima o pacijentu, bit će puštene u probni rad 1. rujna, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Fedor Dorčić te najavio punu informatizaciju zdravstvenog sustava u idućih godinu dana kakvu nema nijedna druga zemlja u Europi.
Sve bolnice informatički će biti povezane s HZZO-om, uvest će se centralni kalendar naručivanja, kojim će se izbjeći sadašnja mogućnost udvostručenja narudžbi jer će one biti vezane uz OIB pacijenta, rekao je Dorčić novinarima upitan za planove HZZO-a za iduće razdoblje nakon svečane primopredaje umjetnih pužnica u KBC-u Sestara milosrdnica. U HZZO-u, kaže, izrađuju internetski portal na kojemu će svaki osiguranik, doktor primarne zdravstvene zaštite i bolnički liječnik imati uvid u liste čekanja i provesti narudžbu putem aplikacije. Plan je da novi sustav u punoj formi zaživi za 6 do 12 mjeseci.
Osim e-kartona, postupno će biti pušteni u rad i mobilna aplikacija za naručivanje, e-uputnice, e-nalazi i e-fakture. “Kada zaokružimo cjelinu, među prvima u Europi imat ćemo tako informatiziran zdravstveni sustav. Mislim da ga sada u takvom opsegu nema nitko”, istaknuo je ravnatelj HZZO-a. Pacijente starije dobi, koji se ne služe internetom, naručivat će doktori primarne zdravstvene zaštite ili mlađi članovi obitelji.
Odgovarajući novinarski upit, ravnatelj HZZO-a ustvrdio je kako liste čekanja nisu u značajnom porastu u odnosu na proteklu godinu. “Imamo nešto više od 800 tisuća pregleda na čekanju, no u 80 posto slučajeva riječ je o narudžbama nakon izvršenog zahvata, dijagnostičke pretrage ili terapijskog postupka”.
Istaknuo je i da će HZZO na jesen nastaviti provoditi analizu poslovanja bolnica, koje su u prvih šest mjeseci ove godine napravile 270 milijuna kuna novih dugova.
“U prvih pet mjeseci ove godine imali smo porast dospjelih dugova bolnica za 50-ak milijuna kuna, no u lipnju taj je trend zaustavljen, a to je posljedica raznih aktivnosti”, rekao je Dorčić te najavio nastavak racionalizacije poslovanja bolnica. Najavio je i oštriju kontrolu bolovanja i potrošnje lijekova na recept, čija je potrošnja u stalnom porastu.
(Večernji.hr)