U uspostavi jedinstvene zapadne kršćanske ekumene, za koju su se Hrvati oduvijek zalagali, naši su intelektualci Herman Dalmatin (12. st.), Augustin Kažotić (14. st.), Juraj Slovinac (14. st.), Ivan Stojković (15. st.), Andrija Jamometić, Ivan Česmički, Marko Marulić (16. st.), Juraj Križanić, Josip Juraj Strossmayer i drugi vidjeli šansu za napredak, ne samo svoje domovine, nego i za izgradnju Europe kao jedinstvene zajednice ravnopravnih naroda

U organizaciji Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dvorani Knjižnice na Strossmayerovu trgu 14 u Zagrebu akademik Franjo Šanjek održao je 13. lipnja predavanje “Hrvatski udio u izgradnji europskog kulturnog prostora”.
Uzvanike je pozdravio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić najavivši predavanje i predavača akad. Franju Šanjeka. Akademik Šanjek je istaknuo da susret Hrvata sa zapadnoeuropskim prostorom datira još iz ranosrednjovjekovnog razdoblja stvaranja franačkog carstva i uspostave hrvatske nacionalne države te da Posavski Hrvati, saveznici Karla Velikog, 795. sudjeluju u pobjedi nad Avarima. Podjelom “interesnih sfera” 812. Ilirik i područja zapadno od negdašnje Teodozijeve crte razgraničenja (395.) u sferi su Karlove veledržave i rimsko-kršćanske civilizacije i kulture. Utjecaj Zapada primjetan u hrvatskoj umjetnosti i literarnom stvaralaštvu; školarci iz Istre i Dalmacije upisuju se na „studia generalia” u Padovi i Bologni, a studenti s područja Dubrovačke Republike i kontinentalne Hrvatske da pohađaju ugledna sveučilišna središta kršćanskog Zapada – Pariz, Oxford, Louvain, Köln, Salamanca i dr. U uspostavi jedinstvene zapadne kršćanske ekumene, za koju su se Hrvati oduvijek zalagali, naši su intelektualci Herman Dalmatin (12. st.), Augustin Kažotić (14. st.), Juraj Slovinac (14. st.), Ivan Stojković (15. st.), Andrija Jamometić, Ivan Česmički, Marko Marulić (16. st.), Juraj Križanić, Josip Juraj Strossmayer i drugi vidjeli šansu za napredak ne samo svoje domovine nego i za izgradnju Europe kao jedinstvene zajednice ravnopravnih naroda u osvit modernog vremena koje je i naše. (IKA)