Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu postali su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a prijedlog su Ministarstvu podnijeli Otočni sabor, Konzervatorski odjel u Zadru i Sveučilište u Zadru

Hrvatski tradicijski ribolov proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom odlukom Stručnoga povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra Ministarstva kulture, koje je 8. studenoga zasjedalo u Zagrebu, izvijestio je u srijedu Otočni sabor.

Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu postali su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a prijedlog su Ministarstvu podnijeli Otočni sabor, Konzervatorski odjel u Zadru i Sveučilište u Zadru.

Predsjednik Otočnog sabora Denis Barić za Hinu je rekao kako vjeruje da će “ova odluka pridonijeti tome da se otočani i stanovnici priobalja mogu nesmetano baviti malim ribolovom kao što su to radili oduvijek, bez administrativnih zapreka koje su pred njih stavljene ulaskom Hrvatske u Europsku uniju”.

Zastupnik u EU parlamentu Tonino Picula, koji je prvi pokrenuo pitanje malog ribolova u Europskom parlamentu, pozdravio je u priopćenju ovu važnu inicijativu Udruge Otočni sabor, Konzervatorskog odjela u Zadru i Sveučilišta u Zadru.

Picula smatra da je u pregovorima s EU napravljen propust “jer su u poglavlju oko ribarstva više uzimani u obzir interesi profesionalnog nego malog ribolova”. No, napominje, diljem Sredozemlja postoje slučajevi gdje je mali ribolov zaštićen kroz pregovore o kulturnoj baštini te je na takav način izuzet iz restrikcija koje nameće Europska komisija.

“Tradicijsko ribarstvo koje obuhvaća stara znanja i vještine vezane uz ribolov tradicijskim alatima, običaje, vjerovanja, leksik, prehranu i drugo, opravdano je smatrati nematerijalnim kulturnim dobrom te podizati svijest o njegovoj važnosti. Stoga se nadam i vjerujem da je ovo početak vraćanja malom ribolovu u Hrvatskoj statusa kakvog zaslužuje”, poručio je Picula.

Autori obrazloženja i prijavne dokumentacije bili su dr. sc. Josip Faričić, redovni profesor na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru, i mr. sc. Filip Đinđić, etnolog-konzervator, član radne skupine ispred Ministarstva kulture.

Posljednjeg dana 2014. godine prestala su vrijediti sva odobrenja za mali ribolov u skladu s Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, a 3500 malih ribara u Hrvatskoj, kojih je nekad bilo više od 10 tisuća, moglo je prijeći u kategoriju malog obalnog ribolova koji je postao gospodarska kategorija.

Za tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaje na Jadranu, kao nematerijalno kulturno dobro, Ministarstvo kulture propisuje niz mjera zaštite kako bi se ojačala svijest da se radi o jedinstvenom blagu koje na lokalnoj i nacionalnoj razini osigurava kulturnu raznolikost.

Uz ostalo, potrebno je osigurati dostupnost tog dobra javnosti, poticati njegovo prenošenje i njegovanje. Među mjerama zaštite su popularizacija i promocija kulturnoga dobra, edukacija, revitalizacija napuštenih segmenata dobra, nastavak istraživanja dobra te uključivanje njegove zaštite u planirane razvojne programe.

Mjere zaštite potrebno je provoditi kako bi se izbjegla opasnost od nestajanja, uništenja ili pretjerane komercijalizacije kulturnoga dobra, a nositelji dobra dužni su ih provoditi radi njegova očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti.
(Hina)