U Brazilu stasa već četvrta generacija potomaka Hrvata. Uglavnom su nastanjeni na području megalopolisa São Paula i istoimene države, ali u manjem broju može ih se naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sulu, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji, no pojedinaca ima po čitavom Brazilu. Karakteristično je da su se asimilirali u brazilsko društvo i zaboravili hrvatski jezik, a većinom imaju srednje ili visoko obrazovanje

Hrvati u Brazilu (portugalski croata-brasileiro) su osobe s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Brazilu. Procjenjuje se da, brojka varira od 20 do optimističnih 45.000, Hrvata živi u Brazilu, i to poglavito u brazilskoj federalnoj državi São Paulu.
Prvo masovno doseljavanje hrvatskog stanovništva u Brazil počelo je 1830. Dakle, prije 184 godine. Većina ljudi iz ruralnih područja Hrvatske, mladi i bez stručnih kvalifikacija, napustila je svoje domove zbog loše ekonomske situacije. U Brazilu su najbrojniji iseljenici podrijetlom s otoka Korčule.
Danas je nemoguće utvrditi brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu, ali u prošlom, XX. st., pristiglo su u dva vala. Prvi val zbio se početkom 20-ih godina, kad je Brazil trebao poljoprivredne radnike pa je brazilska vlada financijski pomagala useljavanje. Najveći broj ih je stigao iz Dalmacije i Istre, ali bilo ih je i iz drugih hrvatskih krajeva. Uglavnom su naselili državu i istoimeni grad. Prema nekim podacima u Brazilu je 1939. bilo oko 15 000 Hrvata.
Poslije Drugog svjetskoga rata u Brazil je došao određeni broj naših političkih izbjeglica. Oni su u većini ostali u São Paulu.
U Brazilu stasa već četvrta generacija potomaka Hrvata. Uglavnom su nastanjeni na području megalopolisa São Paula i istoimene države, ali u manjem broju može ih se naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sulu, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji, no pojedinaca ima po čitavom Brazilu.
Hrvati koji imaju brazilsko državljanstvo ravnopravni su građani Brazila. Zahtjev za stjecanje državljanstva može se podnijeti nakon najmanje 4 godine stalnog boravka, a dopušteno je dvojno državljanstvo.
Razina obrazovanja Hrvata u Brazilu je raznolika. Za potomke useljenika je karakteristično da su se asimilirali u brazilsko društvo i zaboravili hrvatski jezik, a većinom imaju srednje ili visoko obrazovanje.
U Brazilu su za Hrvate značajne dvije udruge – Croata Sacra Paulistana i Društvo prijatelja Dalmacije. Obje izdaju mali tromjesečni bilten na portugalskom jeziku koji sadržava i tekstove na hrvatskom. U društvu Croatia Sacra Paulistana bilten se zove “Conexao Brasil-Croatia” (Veza Brazil-Hrvatska), a u Društvu prijatelja Dalmacije bilten se zove Jornal da Sociedade da Dalmacia.
Nastava hrvatskog jezika održava se u dva hrvatska doma, a polaze ga osobe u životnoj dobi od 20 do 55 godina.
Potomci Hrvata su osnovali web stranicu Pagina Brasileira da Croacia(Brazilska stranica o Hrvatskoj) na portugalskom jeziku koja je popularna među hrvatskim iseljenicima u Brazilu.

Društvo hrvatsko- brazilskog prijateljstva

Brazil-Hrvatska 2014

Doznajte više o Brazili