Na natječaj za sudjelovanje u četveromjesečnom pilot-projektu koji će se provoditi u dvije priobalne županije javilo se više inozemnih operatera specijaliziranih za takvu vrstu medicinske pomoći, a helikopteri najpovoljnijeg od njih mogli bi, ako sve bude išlo po planu, s Krka i iz Splita poletjeti već u kolovozu

Prvoga srpnja zatvara se natječaj Ministarstva zdravlja za odabir zračnog operatera koji će pružati helikoptersku hitnu pomoć na području Kvarnera i Splitsko-dalmatinske županije. Na natječaj za sudjelovanje u četveromjesečnom pilot-projektu koji će se provoditi u dvije priobalne županije javilo se više inozemnih operatera specijaliziranih za takvu vrstu medicinske pomoći, a helikopteri najpovoljnijeg od njih mogli bi, ako sve bude išlo po planu, s Krka i iz Splita poletjeti već u kolovozu.

Drastični primjeri
Uvjeti natječaja postavljeni su visoko, iznad uobičajenih normi Europske unije, pa se tako među ostalim traži 1.500 sati letačkog iskustva te 500 sati u akcijama hitne medicinske pomoći. Helikopteri moraju imati takve performanse da pacijenta dopreme do mjesta intervencije za 20-tak minuta. Time će se, ističu u Ministarstvu zdravlja, bitno povećati šanse za preživljavanje unesrećenima na otocima, ali i stanovnicima i turistima koji tamo dožive moždani ili srčani udar.
– Imamo brojne primjere kad se zbog prometne nepristupačnosti nije moglo stradalima u primjereno vrijeme pružiti hitnu medicinsku pomoć. Najdrastičniji primjer nedavna je velika nesreća s dvije ozlijeđene osobe na otoku Cresu, nažalost s tragičnim završetkom – veli Miljenko Bura, pomoćnik ministra zdravlja i voditelj projekta hitne helikopterske pomoći.
Tragediji je, kaže, pridonijela činjenica da je hitna služba imala velike probleme oko evakuacije stradalih, a to se ne bi dogodilo da je intervenciju mogao izvesti helikopter hitne pomoći.
– Uvjeren sam da bi intervencija helikoptera opremljenog opremom hitne medicinske pomoći u toj nesreći bitno promijenila ishod. Ne znam detaljno o kakvim se ozljedama radilo, ali znam da se evakuacija i pružanje hitne pomoći značajno odužilo. U našim okolnostima, nažalost, drukčije nije bilo moguće postupiti jer nemamo primarne helikopterske medicinske letove – konstatira Bura. Vojni helikopteri koji danas prevoze pacijente ili stradale s otoka do prve bolnice zapravo su tzv. sekundarni medicinski letovi, koji se provode kad je pacijent već zbrinut i čeka na prijevoz. Nažalost, u mnogim takvim situacijama pomoć ne stigne u primjereno vrijeme.

Zlatni sat
Uvođenjem helikopterske prve pomoći liječnik će s kompletnom opremom moći intervenirati na mjestu nesreće i odmah pružiti potrebnu pomoć. Takvi helikopteri mogu sletjeti na svaku cestu, bez posebne pripreme ili osiguranja. U zemljama s dugogodišnjom tradicijom helikopterske hitne pomoći, kakva je primjerice Austrija, zapravo se u najmanjoj mjeri zbrinjava ozlijeđene u prometnim nesrećama, a helikopteri najviše polijeću zbog hitnih stanja kakva su moždani udari ili srčani infarkt. To su hitne situacije kad pacijenta treba u kratkom vremenu transportirati i zbrinuti u bolnici, a svaki gubitak vremena predstavlja ozbiljan rizik za preživljavanje.
Tijekom 2014. godine helikopterima MORH-a prevezeno je 530 oboljelih ili ozlijeđenih osoba, od toga 243 tijekom turističke sezone. Prijevozom unesrećenih do bolnice u tijeku tzv. zlatnog sata, vremena od nesreće do početka zbrinjavanja u bolničkoj ustanovi, preživljavanje se povećava za 30 do 50 posto, kažu statistike.
Razvijene europske zemlje imaju izvrsno organiziranu helikoptersku medicinsku službu. Ona je skupa, a Hrvatsku bi godišnje za pet helikopterskih baza stajala između osam i deset milijuna eura. Ipak, kad se sve zbroji i oduzme, te uračunaju štetne posljedice prekasne intervencije, duljina liječenja, komplikacije, pa i trajne posljedice na pacijenta zbog zakašnjelog zbrinjavanja, radi se o vrlo racionalnom ulaganju koje se višestruko isplati, tvrde u Ministarstvu zdravlja.
U pilot-projektu na Krku i Splitu postići će se dolazak helikoptera u zonama koje pokrivati za manje od 20 minuta do mjesta intervencije. To omogućuje da uz pružanje hitne pomoći na licu mjesta i u tijeku leta, ispoštujemo pravilo zlatnog sata. To je vrijeme u kojem treba završiti hitnu intervenciju da bi konačne posljedice i komplikacije bile svedene na minimum.

Konkretan primjer
Na konkretnom primjeru to će izgledati ovako: u slučaju da pacijent na Unijama doživi srčani infarkt, dispečerska služba procjenjuje težinu slučaja i šalje helikopter u intervenciju. Tim hitne medicinske pomoći pruža pacijentu potrebnu pomoć na licu mjesta, transportira ga u KBC Rijeka, a u helikopteru je pacijent priključen na potrebne medicinske uređaje. Helikopter slijeće kraj sušačke bolnice, gdje se upravo radi na osiguranju heliodroma.
– Helidromi već postoje uz neke bolnice, imali su odobrenje na mnogim otocima, uz bolnice i slično, ali su neki od njih postali parkirališta ili nisu u primjerenom stanju. To ćemo u najkraćem vremenu riješiti, najavljuje Bura.
U ovom času, odlučna je zdravstvena administracija, hrvatsko zdravstvo mora napraviti taj iskorak.
– Prvi je razlog što naši osiguranici imaju pravo na povećanu dostupnost i brzinu pružanja ovog oblika zdravstvene usluge. S druge strane, kao turistička zemlja s velikim ambicijama i potrebom da i dalje razvijamo turizam, moramo osigurati dodatan vid zdravstvene sigurnosti i za turiste starije životne dobi gdje je potreba za takvim intervencijama realnost, veli Vargin pomoćnik.
Organizacija helikopterske hitne medicinske pomoći kao trajnog servisa značajno će, smatra, doprinijeti tome da se Hrvatsku percipira kao sigurnu destinaciju, a na jadransku će obalu privući znatno veći broj turista nego bilo kakve promotivne ili marketinške aktivnosti. Autoklubovi kao što je njemački ADAC ili austrijski OMTC, redovito naime svojem članstvu pružaju informacije o ovakvoj vrsti usluge u destinacijama na koje odlaze, pa će vijest o helikopterskoj hitnoj pomoći vrlo brzo stići do potencijalnih turista.

Veliki iskorak
U resornom ministarstvu smatraju kako se radi o velikom iskoraku u hrvatskom zdravstvu, a pripremaju ga neovisno o tome hoće li krenuti sada, ili na proljeće iduće godine. Do takve bi odgode moglo doći ako se odulji žalbeni postupak, pa prođe razdoblje pune sezone, kada se želi steći korisne informacije o djelotvornosti ovakve vrste pomoći.
– Letio sam helikopterima s unesrećenima pred 30 godina, kao mladi doktor u hitnoj medicinskoj pomoći u Zagrebu, i znam što znači potreba za hitnim zbrinjavanjem gdje je svaka minuta dragocjena i svaka minuta produženog čekanja donosi velike posljedice. Sama činjenica da 30 godina nismo ništa promijenili govori sama za sebe. Ovaj naš iskorak nije lak, nemojmo očekivati da ćemo već početkom 2016. uspostaviti trajnu hitnu medicinsku helikoptersku pomoć, ali nam je neophodan period za pomnu analizu da utvrdimo koja je najbolja shema koja će pokriti potrebe za helikopterima HMP-a na području Hrvatske – kaže Bura.
Određivat će se, na primjer rute leta, jer helikopter smije letjeti najviše 10 minuta iznad vode. Posebno će povjerenstvo pratiti tijek pilot projekta, a istodobno će na terenu i dalje na raspolaganju biti vojni helikopteri za sekundarne medicinske letove.
(Novi list)

Pročitajte gdje su, i u kakvom stanju, heliodromi