Hillary Clinton ili Donald Trump, dvojba je koju su Amerikanci konačno, nakon gotovo beskrajnih debata, predviđanja i anketa, riješili. Američki državljani hrvatskog porijekla čine relativno malu zajednicu s oko pola milijuna birača koji su još tijesno vezani za zemlju porijekla i jako dobro paze na vanjskopolitičke smjernice budućeg predsjednika

Hillary Clinton ili Donald Trump, dvojba je koju su Amerikanci konačno, nakon gotovo beskrajnih debata, predviđanja i anketa, riješili. Sedam birača iz Dixville Notcha, na krajnjem sjeveroistoku SAD-a, simbolično je otvorilo predsjedničke izbore, glasujući u noći s ponedjeljka na utorak u Apalačkom gorju.

U razgovoru s petero američkih Hrvata iz pet različitih američkih saveznih država, doznali smo, prije proglašenja rezultata, njihove osobne političke sklonosti i stavove.

Jen Linka Minns iz Vermonta nije oduševljena niti jednim od kandidata, ali…
– Glasovat ću za Hillary. Niti jedan od dvoje glavnih kandidata mi nije posebno privlačan, ali moji osobni politički stavovi se više preklapaju s njenim. Također, brine me to što Trump nema iskustva u vladanju i vođenju, prereakcionaran je i preemocionalan i mogao bi biti izuzetno opasan ako ga se stavi na poziciju moći. Nije dobar vođa niti dobar primjer. Narcisoidan je, preponosit, impulzivan, a smatram da to nisu dobre karakteristike jednog vođe – kaže nam Jen.

Brine je i koga bi Trump nominirao za Vrhovni sud.
– Sljedeći predsjednik vjerojatno će nominirati barem troje sudaca. Bojim se da će Trump, ako pobijedi, nominirati samo krajnje konzervativne suce, koji bi mogli ograničiti građanske slobode te slobodu vjeroispovijesti i imigracije. Iako se ne slažem sa svim što Hillary govori i znam da nije savršena, manje me strah kuda će ona odvesti našu zemlju u četiri ili osam godina, nego što je to slučaj s Trumpom – zaključuje Jen.
Robert Jerin iz Shaker Heightsa u saveznoj državi Ohio, svoje povjerenje daje kandidatu Libertarijanske stranke, Gary Johnsonu.

– Glavni razlog je vanjska politika, koja izgleda da se ne mijenja bez obzira jesu li na vlasti republikanci ili demokrati. Samo pogledajte kakvo sustavno uništavanje i potrese proizvela naša pogrešna politika u Siriji i Libiji. Rezultat su masovne migracije i izbjeglice i, djelomice, pomaganje u stvaranju terorističkih grupa. Dvoje glavnih kandidata će nastaviti s destruktivnom vanjskom politikom. Planovi dvoje kandidata dovest će do još većeg nacionalnog duga. Unatoč tome, oni ignoriraju probleme poput mirovinskog osiguranja, kojeg će se sustav vjerojatno urušiti za 10 ili 20 godina. Retorika oboje glavnih kandidata nas dijeli po etničkoj, rasnoj i ekonomskoj liniji – objašnjava Robert svoj izbor.

Johnson je bio kandidat i na izborima 2012. i dobio je 1,3 milijuna glasova (0,99%). Bivši je guverner New Mexica te osnivač jedne od najvećih građevinskih tvrtki u ovoj saveznoj državi.

Rosemary Gard, američka književnica hrvatskog porijekla iz Crown Pointa, Indiana, smatra da je Clinton bolji izbor od Trumpa.
– Ne poštujem je u potpunosti, ali ne mogu pronaći niti jedan razlog da glasujem za Trumpa. On nema kvalitetu spašavanja i proveo je veći dio svog života varajući ljude korištenjem zakona, a za svoju korist. Smatram da je neodgojen i da mu u cijelosti nedostaju kvalitete kakve želim kod našeg predsjednika.

Sandra Pozar-Keeter iz Harvesta, Alabama, također će glasovati za Clinton.
– Za mene je sve u dosadašnjim postignućima i iskustvu. Trump nema iskustva u vladanju niti s nacionalnom sigurnošću. U Americi je izazvao mržnju i čini se da uživa u toj neslozi. Clinton je borac i još uvijek snažno stoji, unatoč pokušajima da se uništi njena reputacija – kaže Sandra.
Rose Mitcham is Seattlea, Washington, iskoristila je mogućnost ranog glasovanja.

– Suprug i ja glasovali smo za Clinton. Voljela bih vidjeti mnoge politike Clinton u praksi jer trebamo besplatno fakultetsko obrazovanje za sve američke državljane. Mnogo je politika s obje strane koje bi mogle biti jako dobre za naše društvo, ali smetaju me politički nekorektni komentari. Dolazimo iz raznih rasa, iz različitih pozadina. I sama sam odrasla u multietničkom društvu u Washingtonu. Također, moja generacija žena je pomogla promijeniti zakone, kako bi društva promijenile pogled na žene i poštovale ih.Zbog toga ne želim da čovjek poput Trumpa bude u Bijeloj kući. Birali smo manje od dva zla, a Clinton će svoje grijehe iz prošlosti opravdavati pred Bogom.

Predstavnik hrvatske zajednice u Nacionalnom odboru američke Demokratske stranke Steve Rukavina izrazio je u srijedu, 9. studenoga zabrinutost glede vanjskopolitičkih smjernica novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

‘Mnogo je pitanja oko toga što bi ovaj izborni rezultat mogao značiti za američku vanjsku politiku. Nadamo se da se ništa neće promijeniti oko potpune podrške NATO savezu što je od velike važnosti za američko-hrvatske odnose’, rekao je Rukavina za Hinu.

On je ukazao na to da bi na kraju izbornog procesa kandidatkinja Demokratske stranke Hillary Clinton mogla sakupiti više glasova birača od protivnika Donalda Trumpa, ali da je zbog američkog izbornog sustava pobjeda u rukama protivnika.

Rukavina je atmosferu u Javits centru u New Yorku gdje je Hillary Clinton pripremala pobjedničko slavlje opisao kao ‘trezvenu’.

‘Prevladavalo je stanje šoka i tuge zbog toga što nije došlo do povijesne pobjede jedne žene na predsjedničkim izborima u SAD-u’, rekao je Rukavina, koordinator unutar Nacionalnog odbora za etničku koordinaciju demokratske stranke (NDECC).
On je izbore opisao kao izbore prosvjeda građana koji žele promjene.

‘Jučerašnji izbori protiv establišmenta su bili jasan poziv na promjene. Mnogi Amerikanci se osjećaju zapostavljeno i vjeruju da Trump može stvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarstvo’, zaključio je Rukavina. (www.croexpress.eu)

Etničke zajednice vode računa o vanjskoj politici

U Americi se i na sam izborni dan mnogo govorilo o tome kako bi glasovi etničkih zajednica, prije svega latinoameričke, mogli biti presudni za izbor novog predsjednika, a na ishod izbora mogle bi utjecati i druge useljeničke skupine, među njima i hrvatska. Latinoamerikanaca u SAD-u ima 27 milijuna, a čine oko 12 posto biračkog tijela. Po podacima s prijevremenog glasanja, na izbore ove godine izlaze u rekordnom broju. U usporedbi s ovim brojkama američki državljani hrvatskog porijekla čine s oko pola milijuna birača relativno malu zajednicu.

No usprkos tomu i za glasove hrvatske etničke skupine se vodila bitka do posljednjeg trenutka. Posebno u onim saveznim državama koje nisu čvrsto u rukama bilo republikanskog kandidata Donalda Trumpa bilo demokratske kandidatkinje Hillary Clinton.

U Pennsylvaniji, jednoj od ključnih država na ovim izborima, živi oko 46.000 građana hrvatskog porijekla, najviše u SAD-u.

Steve Rukavina, prvi čovjek Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) koji aktivno sudjeluje u kampanji Hillary Clinton i brine se za to da glasovi etničkih zajednica dođu u ‘prave ruke’, smatra da birači koji su još tijesno vezani za zemlju porijekla jako dobro paze na vanjskopolitičke smjernice kandidata za budućeg predsjednika.

Proruski istupi republikanskog kandidata Donalda Trumpa i njegove pohvale Vladimiru Putinu zasigurno nisu pomogli jačanju povjerenje unutar etničkih zajednica koje dijele negativna povijesna iskustva sa Sovjetskim Savezom i Rusijom, smatra Rukavina.

‘Veliki postotak birača u ovim zajednicama jako vodi računa o vanjskoj politici i daje podršku NATO savezu što samo po sebi vodi podršci demokratima i Hillary Clinton’, rekao je Rukavina za portal Politico.

Hrvati u New Yorku otkrivaju detalje izbora

John Kraljić, odvjetnik i političar iz New Yorka, smatra da se hrvatska zajednica po ponašanju na biračkom mjestu ne razlikuje previše od američke većine.

‘Ja u svojoj obitelji imam primjer gdje moji roditelji, koji su stariji i konzervativniji, glasuju za Trumpa, a moj dvadesetogodišnji sin je žestoki pobornik Hillary Clinton’, kaže Kraljić u razgovoru za Hinu.

On smatra da je predsjednica Clinton bolja opcija za Hrvatsku, prije svega zbog toga što, za razliku od Trumpa, jamči kontinuitet jakog NATO-a.
Jelena, Hrvatica iz BiH, već gotovo 50 godina živi u SAD. Na ovim izborima svoj glas daje Donaldu Trumpu.

‘Ja sam oduvijek glasala za demokrate s izuzetkom Reagana. Ali ovaj put glas dajem Trumpu’, kaže dok odlazi na biralište sa šalom u bojama američke zastave i torbicom s hrvatskim grbom. Kapu s Trumpovim sloganom ‘Make America Great Again’ ostavila je kod kuće. ‘Neću zbog susjeda’, objašnjava. U New Jerseyju, gdje živi, velika većina će glasati za Hillary Clinton.

Jelena otvoreno kaže da joj se ne sviđa prijateljski odnos demokratske kandidatkinje prema predstavnicima islamskog svijeta. ‘To nije dobro za sigurnost. Znamo odakle dolaze najviše terorista’, kaže. Trump joj se tu ipak čini kao netko tko će se bolje brinuti u nacionalnu sigurnost.
Kod Borisa Miketića, poduzetnika i novinara iz New Yorka, porijeklom iz Karlovca, situacija je obrnuta.

On u pravilu podržava kandidate Republikanske stranke, ali ovaj put će glas dati Clinton.
‘Trump je doduše postao kandidat republikanaca, ali ja nisam baš siguran je li on u duši republikanac’, kaže Miketić.
(tportal.hr)