Stipe Ercegović, redatelj i predsjednik Zajednice Hrvata Beograda Tin Ujević predstavio se svojim filmovima Tko je bio Mate Brničević? i Sumpetar: ljubav duha i kamena publici u Dugom Ratu. Porijeklom iz obližnjeg mjesta Krilo Jesenice, svojim radom je obuhvatio područje Podstrane

Stipe Ercegović, redatelj i predsjednik Zajednice Hrvata Beograda Tin Ujević predstavio se 21. srpnja svojim filmovima publici u Dugom Ratu. Porijeklom iz obližnjeg mjesta Krilo Jesenice, svojim radom je obuhvatio područje Podstrane.
Jedan od dva prikazana filma, pod naslovom Tko je bio Mate Brničević? govori o Ercegovićevu sumještaninu, jednom od nositelja najveće pobune mornara na Jadranu. Pobuna je započela u veljači 1918. u 5. floti koja je bila stacionirana u mornaričkoj bazi u Kotorskom zaljevu. Bilo je 6000 pobunjenika na 40 brodova koji su tražili bolje uvjete života i rada i završetak Prvog svjetskog rata. Pobuna se nije uspjela proširiti izvan Kotora, jer su se pobunjenici razjedinili a u roku od tri dana stigao je tamo odred vjeran Austriji koji je ispalio nekoliko granata na pobunjeničke brodove nakon čega su ih zauzeli austrijski kraljevski marinci. Tada je bilo zatvoreno 500 mornara od kojih je 40 bilo izvedeno pred vojni sud. Htjeli su ih sve osuditi na smrt, ali su zahvaljujući intervenciji iz Beča odlučili pogubiti svakog desetog. To su bili vođe pobune Čeh František Raš, te Hrvati Antun Grabar, Jerko Šižgorić i Mate Brničević. Posmrtni ostaci Mate Brničevića preneseni su u njegovo rodno selo između dva rata i položeni u grobnicu koju je izradio kipar Ivan Rendić. Njegov lijes bio je ispraćen iz Kotora sa svim počastima, te jednako tako dočekan u Splitu i Krilu Jesenicama, jer Ne umire onaj koji za domovinu gine.
Drugi film pod naslovom Sumpetar: ljubav duha i kamena, govori o sakralnoj arhitekturi mjesta, najvećim dijelom o mjesnoj crkvi posvećenoj sv. Petru Apostolu, izgrađenoj pred stotinjak godina zalaganjem tadašnjeg župnika don Frane Ivaniševića, svećenika koji je ostavio traga i u kulturi tog vremena.
Međutim, to nije sve što ove godine možemo očekivati od vrlo aktivnog predsjednika zajednice Hrvata koja u Beogradu neslužbeno broji sedam i pol tisuća članova. To, naravno, nije niti blizu točan broj jer samo onih koji su rođeni u miješanim brakovima ima oko dvadeset i tri tisuće.
Društvo priprema leksikon znamenitih Hrvata Beograda kroz povijest. U tom gradu traga su ostavili velikan hrvatskog kiparstva Ivan Meštrović, zatim Toma Rosandić kipar i jedan od osnivača umjetničke akademije. Treba spomenuti i Tina Ujevića, Bartola Kašića, pa Antuna Gustava Matoša o kome će Stipe Ercegović snimiti svoj sljedeći film, za čiju realizaciju je već dobio dio sredstava od Ministarstva kulture Srbije. U leksikonu će se naći i kompozitor Josip Slavenski čije ime nose neke glazbene škole u Srbiji a kome u čast se organizira veliki koncert krajem godine u Domu kulture Vuk Karadžić, povodom 60. obljetnice njegove smrti, kada će nastupiti i učenici nekih hrvatskih glazbenih škola. Od suvremenika, u leksikonu ćemo čitati o pjesnikinji Ljiljani Crnić, glumcima Aljoši Vučkoviću i Alesandru Alaču i drugima.
Tekst: Branka Bezić Filipović