Iako su uredništvo lista činili većinom pripadnici hrvatske zajednice, Žig je bio građanski orijentiran list, te su u njemu tekstove objavljivali i pripadnici drugih naroda, pišući na srpskom jeziku, ali i na bunjevačkoj ikavici

Prvi broj subotičkog dvotjednika Žig izišao je prije dvadeset godina, 16. srpnja 1994. godine. Tim je povodom 22. srpnja u dvorištu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata održana tribina pod nazivom Dvadeset godina od prvoga broja ‘Žiga’ – dvadeset godina neovisnog novinarstva na hrvatskome u Vojvodini.
Iako su uredništvo lista činili većinom pripadnici hrvatske zajednice, Žig je bio građanski orijentiran list, te su u njemu tekstove objavljivali i pripadnici drugih naroda, pišući na srpskom jeziku, ali i na bunjevačkoj ikavici. Prema riječima Vojislava Sekelja, list je zastupao građanske, lokalne, ali univerzalne ideje. Isprva je izlazio na 12, da bi se vrlo brzo ustalio u formatu od 16 stranica. Periodika izlaženja mu je bila nestalna, a intenzivnije je izlazio prvih pet godina. Ukupno je objavljeno 111 brojeva, od čega je posljednji izašao koncem 2001. godine.
Glavni i odgovorni urednik Žiga Vojislav Sekelj podsjetio je na, kako je naveo, čupava vremena u kojima je izlazio Žig. Zbog objavljenih tekstova u listu, Sekelj je kao urednik više puta išao na informativne razgovore, a našao se i na sudu.
U okviru Žiga izašlo je i nekoliko podlistaka, te knjiga. Tako je 1996. godine, u okviru 50. broja, tiskan dodatak za kulturu, umjetnost i znanost, kao pokušaj reutemeljenja časopisa takve vrste u prostoru hrvatske zajednice. Bila su još dva takva podlistka, a 1998. pokrenuta je i naklada knjiga, u okviru koje su objavljena tri naslova: Pripovitke Balinta Vujkova, Iz prošlosti gradskog prava Novog Sada, Sombora i Subotice Slavena Bačića i Raskrivanja Tomislava Žigmanova. Tekstove autora iz Žiga kasnije su reobjavili drugi nakladnici, čega su rezultat sljedeće knjige: Iza efemerija svakodnevlja Tomislava Žigmanova, I nakon desetljeća Milivoja Prćića, te Kako se branilo dostojanstvo Vojislava Sekelja.

Opširnije