U Nadbiskupijskim pastoralnom institutu u Zagrebu sudionicima Kongresa obratili su se ravnatelj NPI-a, te novoimenovani ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za inozemnu pastvu dr. Tomislav Markić, dekan KBF-a prof. dr. Tonči Matulić, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić i mons. Edward Robinson Wijesinghe Voditelj ureda Papinskog vijeća za pastoral selilaca i izbjeglica

Drugi dan Hrvatskoga iseljeničkog kongresa u utorak, 24. lipnja održan je u Nadbiskupijskim pastoralnom institutu u Zagrebu.
Na početku rada sudionicima Kongresa obratio se ravnatelj NPI-a, te novoimenovani ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za inozemnu pastvu dr. Tomislav Markić. On je podsjetio na područja djelovanja NPI-a, te naglasio kako se i teme koje obrađuje Kongres dobro uklapa u ta područja.
Iskustvo dijaspore, iskustvo raspršenosti sve više je opće iskustvo ne samo onih koji su iseljeni, nego je to iskustvo koje doživljavamo na različite načine u svakodnevnom životu. Isto tako i iskustvo integracije i iskustvo dijaloga, i zato ovaj susret i razmjena iskustava može biti od velike koristi, rekao je dr. Markić.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić je čestitao na inicijativi, te posebno izrazio radost što uz niz tema i područja vezanih uz iseljeništvo Kongres daje važno mjesto području katoličkog dušobrižništva. Podsjetio je na brojne iseljene Hrvate koji su pomagali domovini, te kako ulazak u EU suočava Hrvatsku s novim izazovima.
Zbog toga je potrebno izraditi novu strategiju odnosa s višemilijunskim hrvatskim iseljeništvom. Naime, suvremeni integracijski procesi su golema razvojna, demografska i sigurnosna zaliha kojoj Republika Hrvatska može graditi uspješno svoju budućnost, naglasio je nadbiskup Puljić.
Sudionicima skupa obratio se i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić. Naglasio je kako su neke aktivnosti na HKS-u plod suradnje s iseljeništvom, pa je tako laboratorij za eksperimentalnu psihologiju napravljen i zahvaljujući duhovnoj i financijskoj potpori dviju kanadskih hrvatskih župa. Želio bi da i HKS bude znak povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske. Susreo sam na ovom skupu nekoliko profesora, nadam se da će biti prilike za suradnju, te da će se HKS razvijati osjećaj za ono što se događa u iseljeništvu, rekao je Tanjić.
U ime jednog od suorganizatora kongresa Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudionicima se obratio dekan prof. dr. Tonči Matulić. On je naglasio kako je KBF Sveučilišta u Zagrebu povezan s neraskidivim vezama s hrvatskim iseljeništvom.
Hrvatsko dušobrižništvo u inozemstvu svoje prve teološke korake, pastoralne i duhovne brige za svoje sunarodnjake učilo je na hrvatskim teološkim učilištima, a KBF u Zagrebu je donedavno svima njima osiguravao visokoškolski legitimitet, a nekima to osigurava još i danas, naglasio je.
Uslijedilo je predstavljanje Papinskog vijeća za pastoral selilaca i izbjeglica. mons. Edward Robinson Wijesinghe podijelio je sa sudionicima iskustva, ali i inicijative ovoga Vijeća. Uvodno je predstavio područja rada samoga Vijeća: selioci, izbjeglice, Romi, međunarodni studenti, pomorci i njihove obitelji, zaposleni u cirkusima, dušobrižništvo osoba koje žive na ulicama. U tom kontekstu je podsjetio kako u svijetu ima više od 300 milijuna selilaca, od kojih je tri milijuna Hrvata. Predstavljajući neke konkretne aktivnosti, istaknuo je svjetske kongrese u organizaciji Vijeća koji će se ove godine u studenome održati sedmi po redu.
Na kraju izlaganja mons. Edward Robinson Wijesinghe je poručio sudionicima „uvijek smo s vama u svim vašim naporima, ne samo kada je riječ o hrvatskim seliocima, nego u svim aktivnostima koji vi poduzimate na dobro selilaca diljem svijeta. Hvala vam na tome”.
(IKA)