Moderna galerija povodom stote objetnice smrti želi obilježiti njegov opus na nacionalnoj razini, počevši od Požege, kao hommageu njegovoj zavičajnoj sredini, nakon Zagreba i Venecije izbor 120 njegovih djela izložit će se u Splitu, Osijeku i Dubrovniku

Nakon velike retrospektive djela Miroslava Kraljevića u zagrebačkoj Modernoj galeriji, koju je u protekla tri mjeseca vidjelo više od trideset tisuća ljudi, u Muzeju moderne umjetnosti u venecijanskoj palači Pesaro u petak, 18. travnja, otvara se izložba autoportreta tog prvaka hrvatskog modernizma
Hrvatska je dobila čast inaugurirati novi ciklus u Ca’ Pesaru kojim će se predstavljati umjetničko stvaralaštvo 20. stoljeća autora iz novopridošlih zemalja u Europskoj uniji, rekla je za Hinu Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu. Izložit će se dvadeset Kraljevićevih slika, od kojih su većina autoportreti, ali i djela s prizorima iz pariškog noćnog života na kojima je utjelovio sebe, dodala je.
Po njezinim riječima, osim ponajboljih Kraljevićevih autoportreta, uvršteno je nekoliko kompozicija, svojevrsnih rafiniranih trijaža vlastite sudbine i umjetničke osobnosti. S autoportretima i slikama poput ‘Vive la joie’, ‘U pariškoj kavani’ i ‘Golgota’ hrvatska se slikarska moderna i identitet njezina prvaka visoko uglavljuju u kozmopolitsku produkciju moderne Europe, kao što su stoljećima ranije svoj identitet i djela u vrhunce europske renesanse ugradili velikani Julijo Klović i Andrija Medulić, svijetu poznatiji kao Giulio Clovio Croata i Andrea Meldola Schiavone, dodala je.
Rauter Plančić drži kako je ta izložba rezultat sinergije programa dviju srodnih muzejskih ustanova i primjer odlične suradnje talijanskih i hrvatskih autora te kustosa na vrednovanju doprinosa koje mali narodi s velikim kulturnim naslijeđem pridružuju multietničkoj Europi, ali i prilika da se Kraljevićevo djelo približi današnjoj publici, kontekstualizira u međunarodnom okruženju vremenski i stilski bliskih ostvarenja.
Kraljević je prvi put izlagao u Veneciji prije više od sedamdeset godina, kada je 1942. kipar Ivan Meštrović, povjerenik ondašnjeg hrvatskog paviljona u Giardinima, na Mostru XXIII. venecijanskog biennala uvrstio pet Kraljevićevih uljanih slika. Najveću pozornost tada su plijenile i danas istaknute slike ‘Autoportret sa psom’ i ‘Bonvivant’.
U zamršenim zazivanjima promjena i melangeu umjetničkih postupaka na prijelomu 19. i 20. stoljeća Kraljević ide u red modernista osobita kova i superiornih slikarskih osobnosti koje nadilaze zavičajne granice, a unutar njih pak, zbog ključnog impulsa za novi smjer hrvatskog slikarstva, vrhunski značaj njegova opusa ne blijedi ni danas, ocijenila je Rauter Plančić.
S obzirom na to da o stotoj obljetnici Kraljevićeve smrti Moderna galerija želi obilježiti njegov opus na nacionalnoj razini, počevši od Požege, kao hommageu njegovoj zavičajnoj sredini, nakon Zagreba i Venecije izbor 120 njegovih djela izložit će se u Splitu, Osijeku i Dubrovniku.
Potkraj prošle, godine kada se i navršilo stoljeće od smrti maga hrvatske moderne umjetnosti, u Modernoj galeriji u Zagrebu otvorena je Kraljevićeva velebna, dosad najveća retrospektivna izložba, a neposredno prije toga i nešto manja u zavičajnome Muzeju grada Požege. Tada je počelo i snimanje dokumentarnoga filma redatelja Bogdana Žižića o Miroslavu Kraljeviću, iznimnom slikarskom geniju hrvatske moderne koji je bitno utjecao na cijelu generaciju slikara koja se pojavila nakon njega, a što je posebno uočljivo u djelima Milivoja Uzelca, Vilka Gecana, Marijana Trepše i Vladimira Varlaja.

Žižićev dokumentarac o Kraljeviću
U utorak, 15. travnja, u kinu Tuškanac, održat će se premijera dokumentarnog filma ‘Miroslav Kraljević’ redatelja Bogdana Žižića. Film je napravljen u produkciji Studija Guberović u povodu stogodišnjice smrti velikoga slikara, a kazuje o Kraljevićevu kratku životu i veliku djelu.
(Hina/tportal.hr)