Osim u Španjolskoj, poezija Ružice Cindori, Borisa Domagoja Biletića i Zvonimira Baloga, može se čitati i u Kolumbiji, u književnome časopisu Arquitrave. Ciklus pjesama Ane Horvat uskoro izlazi u meksičkome listu „El Babel“, a njezini su radovi objavljeni i na web stranici španjolske pjesnikinje Ane Muele Sopeňa

Ovih će dana u Salamanki biti objavljena knjiga u povodu 50. rođendana Alfreda Péreza Alencarata naslovljena Arca de los Afectos (Brod ljubavi) u kojoj 230 književnika i umjetnika prvenstveno iz Španjolske, Portugala i svih latinskoameričkih, ali i drugih zemalja svijeta, slikom ili riječju, čestita rođendan ovome akademiku, sveučilišnome profesoru i pjesniku. Među njima je i Ružica Cindori koja je Alencartu posvetila pjesmu „El poeta se une a la migración de las aves“ (Pjesnik se pridružuje seobi ptica), koju je na španjolski prevela Željka Lovrenčić. O poeziji Ružice Cindori i Luka Paljetka, Alencart je nedavno pisao u listu „El Adelanto“ iz Salamanke u svojoj stalnoj rubrici.
Madridski internetski književni časopis Redacción 2384 objavio je cikluse pjesmama Ružice Cindori i Borisa Domagoja Biletića, a na knjizi „Dulce Libertad“ te na „povezivanju hrvatske kulture i kultura zemalja španjolskoga govornoga izričaja“ Željki Lovrenčić je u ime Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj zahvalila otpravnica poslova a. i., María Luisa Benítez Donoso. U Čileu je na nekoliko web portala prenesena španjolska inačica teksta ove autorice o knjizi Juana Mihovilovicha „Grados de referencia“, objavljenoga u „Republici“ broj 9/2012.
Osim u Španjolskoj, poezija Ružice Cindori, Borisa Domagoja Biletića i Zvonimira Baloga, može se čitati i u Kolumbiji, u književnome časopisu Arquitrave. Ciklus pjesama Ane Horvat uskoro izlazi u meksičkome listu „El Babel“, a njezini su radovi objavljeni i na web stranici španjolske pjesnikinje Ane Muele Sopeňa. Poezija Delimira Rešickoga potaknula je brazilsku pjesnikinju Teresinku Pereira da jednu njegovu pjesmu prevede na portugalski…
Ovim informacijama možemo dodati i podatak da je o knjizi Tihomila Maštrovića i Lobela Machale „Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika“ (NSK, 2011.) pisao ugledni ruski kroatist i sveučilišni profesor Artur Bagdasarov. Vijest o toj vrijednoj knjizi u kojoj se navode dokumenti vezani uz novu bibliografsku oznaku koju je 1. rujna 2008. dobio hrvatski jezik i koja omogućava jednoznačnu identifikaciju hrvatskih fondova u svjetskim knjižnicama i međunarodnim bibliografskim bazama podataka, prenijeli su mnogi portali u svijetu koje uređuju Hrvati.
(Culturenet.hr)