Na projekt “Zaštite i očuvanja bijele rode”, ukupne vrijednosti 469.000 kuna, ove je godine prijavljeno 670 gnijezda roda na području 12 županija, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode u povodu 24. kolovoza, Dana roda.

Vlasnicima objekata na čijim se krovovima nalaze gnijezda bijelih roda isplaćuje se naknada od 700 kuna godišnje po gnijezdu za očuvanje prostora i biološke raznolikosti, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost snosi polovicu troškova, a drugu polovicu županije.

“Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih država, pa je naš zadatak zaštititi i sačuvati biološku raznolikost za nas i generacije koje dolaze. Među vrstama čiji je opstanak neraskidivo vezan uz čovjeka su i bijele rode koje savijaju svoja gnijezda na krovovima kuća, stoga i ove godine provodimo projekt sufinanciranja očuvanja gnijezda bijelih roda”, rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Projekt osmu godinu zaredom provode Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Najveći broj gnijezda roda, njih 230, nalazi se na području Sisačko-moslavačke županije, sa 120 gnijezda slijedi Zagrebačka županija, te Brodsko-posavska županija u kojoj je 80 gnijezda. Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije pozvala je vlasnike ili korisnike objekata na kojima su rode izgradile gnijezda, a koji do sada nisu sudjelovali u projektu, da gnijezda prijave do 26. kolovoza.

Rode su dio identiteta hrvatskog sela. U Hrvatsku dolaze tijekom proljeća i ostaju do kraja ljeta, kada počinje selidba prema Africi. To je velika ptica močvarica, prepoznatljiva po dugim crvenim nogama i ravnom, šiljatom crvenom kljunu, visoka 100 do 110 centimetara, promjera krila 195 do 210 centimetara, a mase 2,3 do 4,5 kilograma.

Bijela roda je ugrožena vrsta, a njezin opstanak uvelike ovisi o načinu života na selu. Preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način jer upravo na njima nalazi najviše hrane.

U Hrvatskoj su najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog moderniziranja poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja, te upotreba pesticida.

(Hina)