U Francuskoj je rujna do prosinca 2012. godine hrvatska kultura predstavljena sa šezdesetak manifestacija na više od četrdeset lokacija. Dosad najambicioznije predstavljanje zemlje u inozemstvu uključilo je baštinu, likovnu umjetnost, glazbu, kazalište, ples, dizajn, kinematografiju, strip, fotografiju, književnost, arhitekturu, gastronomiju…

Događaj godine je Festival Hrvatske u Francuskoj, pod nazivom “Croatie, la voici”. Od rujna do prosinca 2012. godine hrvatska je kultura predstavljena sa šezdesetak manifestacija na više od četrdeset lokacija. Dosad najambicioznije predstavljanje zemlje u inozemstvu uključilo je baštinu, likovnu umjetnost, glazbu, kazalište, ples, dizajn, kinematografiju, strip, fotografiju, književnost, arhitekturu, gastronomiju… Ponajprije u Parizu i pariškoj regiji, Festival Hrvatske u Francuskoj predstavio je hrvatsku baštinu, kao i novosti u suvremenom stvaralaštvu i smjerove koji najviše obećavaju.

Podsjetimo na neke od manifestacija u sklopu “Croatie, la voici”. U pariškom Louvreu, na Odjelu za grčke, etruščanske i rimske starine, u punom je sjaju zablistao hrvatski Apoksiomen – veličanstvena antička brončana skulptura pronađena u hrvatskim vodama Jadrana kod Lošinja. U Francuskoj je predstavljen i projekt “Muzej prekinutih veza”, a u pariškom Musée de Cluny otvorena je izložba hrvatskog srednjovjekovnog blaga. Francuska se publika mogla upoznati i s radom kipara Ivana Meštrovića, čija je izložba skulptura postavljena u pariškom Musée Rodin. Suvremenu su hrvatsku umjetnost predstavljali Mladen Stilinović, Damir Očko, Sanja Iveković, Igor Eškinja, Matija Ferlin, Saša Božić, Ivana Sajko i drugi. U palači Tau u Reimsu otvorena je izložba “Hrvatska glagoljica”.

Dodajmo i to da je ove godine pariški izdavač L’éspace d’un instant objavio antologiju hrvatskog suvremenog dramskog teksta pod nazivom “Cirkuska parada”, koju je uredila hrvatska teatrologinja Nataša Govedić.

“Merika” u New Yorku
Izložba Muzeja grada Rijeke “Merika: iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880. – 1914.” predstavljena je u New Yorku, na mjestu prvog dodira većine iseljenika s Novim svijetom – u Muzeju imigracije na otoku Ellis. Izložba je obuhvatila fotografije, dokumente, zapise, videosnimke te oslikala golem val iseljavanja s područja srednje Europe u Ameriku u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća. Autor izložbe je Ervin Dubrović, ravnatelj riječkoga Muzeja, a dizajner izložbe Klaudio Cetina. Za izložbu su poduzeta opsežna istraživanja u koja su uključeni istraživači i suradnici iz europskih zemalja i SAD-a. Izložba prikazuje tokove iseljavanja iz srednje Europe, razvijenu organizaciju, parobrode i kompanije, iseljeničke agente i luke, kao i sudbine pojedinih migranata i njihovih obitelji, a završava njihovim potomcima, uspješnim Amerikancima. Muzej imigracije na otoku Ellis godišnje posjeti oko četiri milijuna posjetitelja i jedan je od deset najvažnijih njujorških muzeja. U vrijeme održavanja izložbe “Merika”, muzej je obišlo više od 700.000 posjetitelja.

ZKM na svjetskoj turneji
Zagrebačko kazalište mladih krenulo je na veliku svjetsku turneju u Francusku i Sjedinjene Američke Države sa svojim teatarskim uspješnicama “Car neuspjeha”, “Pismo Heineru Mülleru” i “S druge strane”. Riječ je o najvećem gostovanju Zagrebačkog kazališta mladih dosad, a predstave su izvođene u trima prestižnim svjetskim kazalištima – pariškom Théâtreu de Gennevilliers i La Colline Théâtre National te newyorškoj La MaMi.

Izložba “Julije Klović”
U Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvorena je izložba “Julije Klović – najveći minijaturist renesanse”. Izložba je postavljena uz tridesetu obljetnicu Klovićevih dvora, a riječ je o pravom pothvatu. Za posudbu Klovićevih djela iz europskih i svjetskih riznica, Klovićevi dvori morali su osigurati specijalne i vrlo rigorozne uvjete izlaganja i čuvanja jer je riječ o dragocjenostima koje se čuvaju u trezorima. Udovoljivši tim najstrožim kriterijima, Galerija Klovićevi dvori, koja u svom nazivu nosi ime proslavljenog minijaturista, prvi je put hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti, podastrla sitnoslikarski opus Jurja Julija Klovića. Naime, upravo je Zagrebu i Hrvatskoj pripala čast da prvi put na jednom mjestu objedini veliki dio opusa ovog slavnog slikara. Rođen u Grižanama u Hrvatskom primorju, Juraj Julije Klović još je kao osamnaestogodišnji mladić otišao u Italiju, gdje stupa u službu kardinala Domenica, a potom kardinala Grimanija. No, život će ga za kratko odvesti u Mađarsku gdje radi za kralja Ljudevita II. Slijedit će zatim njegova kraća svećenička životna epizoda tijekom koje ime Juraj mijenja u Julije. Na kraju će se vratiti u okrilje novoga mecene i stupiti u službu kardinala Alessandra Farnesea u Rimu. Kod njega dolazi u dodir s vodećim umjetnicima toga doba – Michelangelom, Vasarijem i Brueghelom koji su također uživali u kardinalovoj mecenatskoj naklonosti. Sâm Klović Farneseu je preporučio mladoga El Greca koji mu se istinski divio te izradio dva Klovićeva portreta.

Pokretanje programa HRT 3
U 2012. emitiranje je počeo Treći program Hrvatske televizije, specijaliziran za kulturu, znanost, obrazovanje i umjetnost. HRT 3 počeo je emitiranje u rujnu dvodnevnim filmskim maratonom. U ozračju ukidanja rubrika kulture u novinama i manjka ove vrste programa na televiziji, HRT 3 pozitivan je pomak prema ozbiljnijem tretiranju sadržaja iz kulture u hrvatskom medijskom prostoru.

Četvrti svezak Književne enciklopedije
U trenutku kad su statistike u pogledu toga koliko građani Hrvatske čitaju i kupuju knjige porazne, a izdavaštvo je na staklenim nogama, Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” uspio je objaviti četvrti svezak Hrvatske književne enciklopedije koju urednički potpisuje Velimir Visković. Hrvatska književna enciklopedija nije uobičajeno leksikografsko djelo nego je riječ o kombinaciji književne teorije i biografije. Cijeli je projekt prožet i interdisciplinarnim pristupom, jer se hrvatska književnost kontekstualizira u različitim epohama te u odnosu s drugim umjetnostima.

Arkadija i Sa(n)jam knjige
U crnim vremenima za izdavaštvo i knjižarstvo dobra je vijest da je “Školska knjiga” u središtu Zagreba otvorila novu knjižaru “Arkadija”, koja se prostire na više od 500 četvornih metara i nudi širok spektar naslova. Vrlo uspješan bio je i 18. knjižni sajam “Sa(n)jam knjige u Istri “, čija je tema bila “Mediteran – Bijelo i Crno more”, a fokusirao se na tursku i talijansku književnost.
(Kim Cuculić- Glas Slavonije)