Akademik Josip Bratulić održao je u dvorani Knjižnice HAZU u Zagrebu predavanje “Božić u tradiciji i kulturi hrvatskoga naroda”. Uvodnu riječ izrekao je predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić


Akademik Josip Bratulić održao je 5. prosinca u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu predavanje “Božić u tradiciji i kulturi hrvatskoga naroda”. Uvodnu riječ izrekao je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, rekavši da danas kada se sve relativizira Božić postoji kao nešto univerzalno, nešto što nas dira u dubinu, kao poruka ljubavi, topline, zajedništva, razdraganosti i povratka u djetinjstvo, u iskon.
Akademik Bratulić rekao je da je europska, a s njom i hrvatska kultura, duboko prožeta božićnom tematikom koja se odražava na svim poljima duhovnoga stvaralaštva – u likovnoj umjetnosti, na polju muzičke kulture u okvirima učene i pučke pjesme i popijevke, u pučkoj i autorskoj književnosti, u prikazanjima – srednjovjekovnim pučkim dramama. Afirmacija Djeteta Isusa, Božjega Sina ali djeteta siromašnih roditelja, Marije i Josipa, afirmacija je malenih i siromašnih, obespravljenih i poniženih. Unatoč siromaštvu to je blagdan veselja i radosti. Kroz dva tisućljeća ljudi su se za dugih zimskih, hladnih noći okupljali oko ognjišta, izvora topline i svjetla. Po tome je Božić obiteljski blagdan. Od Kristova rođenja počinje novo razdoblje ljudske povijesti i brojenja godina. Anđeli su s neba navijestili mir ljudima dobre volje. U betlehemskoj staji, ili tijesnoj pećini u koju su se sklanjali pastiri sa svojim stadima, pomireni su oni koji su obrađivali polja i oni koji su živjeli kao stočari. Sukob na počecima ljudske civilizacije između poljoprivrednika Kaina i pastira nomada Abela kao da je konačno završio kod Isusovih skromnih jaslica. Božić je tako postao blagdanom društvenoga pomirenja ali i obiteljske intimnosti, gospodarske sigurnosti kao zahvala za prošlu godinu i usrdnu molitvu za buduću, bolju godinu.
Zato je dobro svima s kojima se susrećemo poželjeti mir i dobro, radost i veselje, zdravlje i sreću, rekao je akad. Bratulić donijevši nekoliko vrsta domaćih jabuka da svi uzmu po jednu jer im na taj način želi čestitati, kako se nekada čestitao Božić – davala se jabuka. (IKA)