Blagdan je Velike Gospe, odnosno Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se svake godine 15. kolovoza pa je taj dan ujedno i državni blagdan u Hrvatskoj.

Kao i svake godine vjernici pohode brojna svetišta u Hrvatskoj. Na svetkovinu Velike Gospe u svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici središnje misno slavlje u crkvi na otvorenom predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Sinj: Krenula procesija u povodu Velike Gospe

Blagdanska procesija u povodu svetkovine Velike Gospe krenula je ispred crkve Gospe Sinjske, a sliku Čudotvorne Gospe u procesiji nose naizmjenice sinjski alkari, bogoslovi, časne sestre, predstavnici braniteljskih udruga i medicinske sestre. Prema procjenama policije, u procesiji sudjeluje oko 50.000 vjernika.

Očekuje se i da će tijekom cjelodnevnih blagdanskih svečanosti u Sinju boraviti oko 100.000 vjernika obzirom da se mise služe od rane zore, a bit će i u popodnevnim satima.

Procesiju predvodi nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić koji će predvoditi i misno slavlje po završetku procesije.

Hrvatska marijanska svetišta

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija pripadaju: svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, svetište Gospe Sinjske u Sinju, svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, svetište Gospe od Zečeva u Ninu, crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom nakon završetka svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanoga života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Poslije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje pa danas ako naprimjer nekomu u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: svetište Gospe Olovske, svetište Gospe od Kondžila u Komušini, svetište Kraljice mira u Međugorju i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
(HRT)