U župi Čunovo, koja je posljednjih godina postala predgrađe Bratislave, od oko tisuću župljana oko polovine su Hrvati koji su se prije nekoliko stoljeća naselili u ove krajeve. Danas se njih oko 150 na popisu i izjašnjavaju kao Hrvati

Nakon što je od 3. do 6. listopada u glavnom slovačkom gradu Bratislavi sudjelovao na zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije BiH pohodio je 6. listopada Hrvate katolike u župi Čunovo, koja je posljednjih godina postala predgrađe Bratislave. Od oko tisuću župljana ove župe oko polovine su Hrvati koji su se prije nekoliko stoljeća naselili u ove krajeve pa se danas tek njih oko 150 na popisu i izjašnjavaju kao Hrvati.
U popodnevnim satima biskup Komarica je predvodio u župnoj crkvi klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu gdje mu je dobrodošlicu zaželio župnik Slovak vlč. Mariàn Červený izražavajući radost zbog ovog iznenadnog pohoda. U svom obraćanju okupljenim vjernicima na hrvatskom jeziku, biskup Komarica je podsjetio da su, zbog povijesnih okolnosti i nedaća, Hrvati katolici prije nekoliko stoljeća pošli sa svojih ognjišta te se nastanili i u ovim krajevima. Pohvalio je njihovo lijepo pjevanje i hrvatskih liturgijskih popijevki na drevnom hrvatskom jeziku kraja iz kojeg su davno došli. Potaknuo je vjernike u Čunovu da njeguju i čuvaju na osobit način svoju katoličku vjeru, ali i hrvatski jezik i dobre običaje koje su sa sobom davno donijeli te ih uspjeli očuvati sve do danas.
Okupljeni vjernici su pljeskom pozdravili riječi biskupa Komarice s kojim su nakon pobožnosti napravili zajedničku fotografiju. Na susretu u župnoj kući orguljaš g. Jive Maasz je na tečnom hrvatskom jeziku, obogaćenom sačuvanim brojnim starim izričajima, pojasnio da se u župi Čunovo i u obližnjoj župi Hrvatski Jandrof tri puta tjedno slavi misa na hrvatskom jeziku, te da su do prije tridesetak godina tu bile slavljene mise samo na hrvatskom jeziku. Dodao je da su Hrvati nastanjeni i u župama Devinsko Novo Selo te u župi Hrvatski Grob, ali se tamo misa ne slavi na hrvatskom jeziku jer je asimilacija učinila svoje. Rekao je i da je broj Hrvata u tom dijelu Slovačke bio daleko veći, ali su se tijekom stoljeća asimilirali. Izrazio je molbu da ovim župama budu poslane liturgijske pjesmarice na suvremenom hrvatskom jeziku kako bi se i kroz pjesmu jezik posuvremenio i očuvao. (kta)