Pravnik i diplomat rođen u Belgiji, Hrvat je po roditeljima iz Dalmatinske zagore a sada obnaša funkciju magistralnog delegata Reda u Hrvatskoj
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je 26. srpnja hrvatskog viteza Reda Svetog Groba Jeruzalemskog Claudea Grbešu. Premda rođen u Belgiji godine 1968., Hrvat je po roditeljima iz Dalmatinske zagore. Pravnik je po struci i danas je jedan od graditelja diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Tijekom diplomatske karijere radio je na promicanju istine o Hrvatskoj koju je međunarodna zajednica u određenim situacijama promatrala neobjektivno. Trenutačno obnaša funkciju magistralnog delegata Reda u Hrvatskoj.
Grbeša je nadbiskupa upoznao s aktivnostima Reda, s načinom odabira članova te projektima koji su pred njima. Razgovarali su i o stanju u Svetoj zemlji i problemima kršćanskih zajednica u čitavom svijetu. Nadbiskup je izrazio potporu njihovu zauzetom duhovnom angažmanu s istaknutom humanitarnom dimenzijom. Pozvao ih je i na Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solin u rujnu.
Viteški Red Svetog Groba Jeruzalemskog nastao je godine 1099. s nakanom čuvanja Kristova groba, i to nakon ulaska kršćana u Jeruzalem. No, s vremenom se proširio i na Europu. U 19. stoljeću ponovno je aktiviran. Prema kanonskom pravu ima status pravne osobe i pod izravnom je zaštitom Svetog Oca koji imenuje Velikog meštra. Članovi Reda su vjernici laici koji kao zavjet imaju vjernost Svetom Ocu i Katoličkoj Crkvi. Viteški red Svetog Groba Jeruzalemskog, uz Malteški red, pripada Papinskom viteškom redu tj. priznati su od Svete Stolice. Ostale skupine sličnih naziva nisu na toj razini.
Redu je pripadao i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Vitezom je postao godine 1937., za vrijeme drugog hodočašća Hrvata u Svetu zemlju. Ranije bilježimo i vitezove braću Branković, porijeklom iz Bosne. Povijest ih pamti kao pobožne hodočasnike koji su oko 1660. godine od muslimana otkupili Getsemanski vrt i predali ga franjevcima na čuvanje. Time su spasili mjesto Isusove tjeskobne muke od uništenja i osigurali kršćanima oazu štovanja prostora podno Maslinske gore na kojem je Krist na sebe preuzeo ljudsku izdaju i počeo uspon do Križnoga puta. U popisu vitezova Hrvata je i dobročinitelj franjevaca iz Dubrovnika Ignacije Amerling. (IKA)