Stručnjaci tvrtke A. T. Kearney predviđaju da će globalna potrošnja na hardver, softver i usluge vezane uz Big Datu prosječno rasti 30 posto godišnje i da će do 2018. ukupna vrijednost tržišta dosegnuti 114 milijardi dolara

Stručnjaci tvrtke A. T. Kearney predviđaju da će globalna potrošnja na hardver, softver i usluge vezane uz Big Datu prosječno rasti 30 posto godišnje i da će do 2018. ukupna vrijednost tržišta dosegnuti 114 milijardi dolara. Prema prognozama Wikibona, tržište tehnologije Big Data porast će s 28,5 milijardi dolara u 2014. na 50,1 milijardu u 2015., a IDC (International Data Corporation) procjenjuje da će prihodi na tržištu te tehnologije i usluga s 14,16 milijardi dolara u 2014. porasti na 23,76 milijardi dolara u 2016.
Već ti podaci pokazuju da nitko zapravo ne zna koliko je tržište vezano uz Big Datu veliko, ali je jasno da raste brzo i snažno.
Europska komisija (EK) očekuje da u tom seg-mentu do 2020. bude otvoreno 100.000 novih radnih mjesta. Neelie Kroes, potpredsjednica EK-a za digitalnu agendu u mandatu Josea Manuela Barrosa, najavila je u listopadu da će kroz novi program Europske unije za istraživanje i inovacije Horizon 2020 projekti vezani uz Big Datu biti financirani s pola milijarde eura, a javno-privatnim partnerstvom taj bi fond trebao biti uvećan na 2,5 milijardi eura.
Nizozemska je političarka velika zagovornica digitalne ekonomije i često ističe da Europa mora nadoknaditi zaostatak za SAD-om i Azijom. Podaci su motor i temelj buduće ekonomije, smatra Kroes. “Dok Europa očajnički traži rast, upravo je to područje na kojem trebamo tražiti nova radna mjesta i nove mogućnosti. Podaci su gorivo za inovacije, jačaju i pokreću našu ekonomiju. Mi smo tek krenuli tim putem”, rekla je Neelie Kroes, ističući da se Big Data može primijeniti u poljoprivredi, medicini, obrazovanju, energetici, trgovini, komunalnim službama…
U ovu je priču Hrvatsku, na žalost, prilično teško smjestiti. Tržište je malo, a interes gotovo zanemariv.
“Na našim se područjima sve svodi na neka istraživanja pa imate pilote ili neki proof of concept – realizacija određene metode ili ideje da bi se pokazala njezina izvodljivost – te nešto malo prave radne produkcije. Već godinu dana radimo na dvama velikim projektima, u državnom i bankarskom sektoru, trenutno ugovaramo jedan pilot-projekt te interno razvijamo određene projekte i učimo se na tome. I to na trima različitim tehnologijama – IBM, Oracle i Hadoop”, kaže Anđelka Strajher, predsjednica Uprave tvrtke Megatrend poslovna rješenja.

Predsjednik Uprave Poslovne inteligencije Dražen Oreščanin smatra da Big Data teži tome da korisniku pruži bolju uslugu ili da iz podataka dobije znanje koje će mu omogućiti dodatne prihode.
“To zahtijeva investiciju, a investicije u sve što nije nužno potrebno za održavanje poslovanja u Hrvatskoj su već godinama ograničene. To nije okruženje u kojem bi se timovi data znanstvenika bavili progresivnim i zanimljivim projektima koji su primarno okrenuti budućnosti.”
Poslovna se inteligencija bavi nekim specifičnim slučajevima u telekomunikacijama i istraživačkim projektima koje financira EU. Tvrtka je imala neke projekte financirane iz programa Poduzetnički impuls B1 i za neke regionalne telekome radi proof of concept koji se odnosi na različite oblike komunikacije machine-to-machine. S jednim od partnera ima i aktualnu ponudu za posao u Singapuru.
“Sve je to pretežno izvan Hrvatske”, kaže Oreščanin i pojašnjava da podaci kojima se raspolaže u Hrvatskoj nisu dovoljno veliki. Poslovna inteligencija, dodaje, sve što pokušava raditi nastoji napraviti tako da bude globalno primjenljivo jer sve što se napravi kao lokalno rješenje vodi zatvaranju u kapacitete lokalnog tržišta i tako samom sebi vežeš ruke.
Davorin Capan, predsjednik Uprave Neosa, potvrđuje da je obujam transakcija u Hrvatskoj relativno malen. Big Data je za Hrvatsku, kaže, samo buzzword, fraza koja dobro zvuči.

Znanja o društvenim mrežama

“Radili smo projekt za profitabilnost u turskom Is Banku; njihov sustav dnevno učitava od 150 do 200 milijuna redaka podataka. To su nedostižne količine za nas”, navodi primjer. “U Hrvatskoj je Big Data u povojima. Još se uvijek bavimo ubrzavanjem transakcijskih sustava i oplemenjivanjem Business Intelligencea. Ima nekih izleta, poput pilot-projekta koji smo mi radili, ali u tom se projektu nije uopće spominjao Big Data, nego Social Network Analysis, SNA”, kaže Capan.
“Privatna smo tvrtka i moramo poslovati na zdravim temeljima. Moramo financirati razvoj i istraživanje, odnosno dio novca možemo potrošiti na besplatne pilot-projekte, ali nastojimo da to bude u skladu s našim biznisom, odnosno da tim istraživanjima možemo kasnije pogurati vlastite projekte u nekom poslu”, tumači Capan.
Za Heinken su na regionalnoj razini, za Austriju, Hrvatsku i Španjolsku, radili pilot-projekt u kojem su implementirali konektore prema društvenim mrežama i digitalnim kanalima – Facebook, Twitter i YouTube – da bi nadzirali Heinekenove lokalne brendove i tri, četiri konkurentske tvrtke na tim tržištima. Znanja o društvenim mrežama upotrijebili su u projektu Inspire Social PX koji je rađen za Oracleovu partnersku mrežu za regiju srednjoistočne Europe, Srednjeg istoka i Afrike. Riječ je o portalu za razmjenu informacija oko 20.000 Oracleovih partnera iz te regije, a koji korisnicima omogućava da uđu u sustav Big Data i povuku podatke sa svih partnerskih kanala, kao i podatke iz Oracleovog sustava.
“Radili smo na tome gotovo godinu dana i to se čak ‘hosta’ na našoj infrastrukturi”, objašnjava Capan.
Također su radili pilot-projekt Social Network Analysis za jednog telekomunikacijskog operatora. U analizi se ne promatra društvena mreža, nego se mreža gradi iz različitih drugih interakcija. Neos je koristio zapise Call Record Data da bi izgradio promatranu “mrežu” i onda izračunavao razne pokazatelje.
“To je projekt koji ima dobar tržišni potencijal jer takvih rješenja nedostaje, a telekomi su sprem-ni investirati u ono što bi im moglo unaprijediti poslovanje, od marketinških kampanja do detekcija promjena operatora. Imamo dosta dobre izglede da to pretvorimo u svoj proizvod vezan uz Big Datu jer ako želite kvalitetan uzorak, morate imati više podataka. Naravno, kod takvih istraživanja bitna je privatnost podataka prije ikakvih izračuna”, kaže predsjednik Uprave Neosa.
Megatrend je podijeljen na dva poslovna seg-menta, tehnološki i poslovni. U tehnološkom segmentu pokriva niz usluga, od najjednostavnijih poput servisiranja, održavanja i popravaka kompletne informatičke opreme, do sistem-administracije na serverima za velike korisnike, usluga upravljanja ispisom… Već 11 godina radi Megatrendov Data centar (podatkovni centar) u kojem su po 50 posto korisnika inozemne i domaće tvrtke, uglavnom banke i telekomi.

Na prvom mjestu sigurnost informacija

“Prije su bile mahom inozemne tvrtke”, kaže Anđelka Strajher. “U nas ljudi sporije prihvaćaju činjenicu da su informacije u profesionalnom podatkovnom centru sigurnije nego kad su pohranjene na njihovim serverima, često na način koji nije u skladu s pravilima struke”. U Data centru već dvije godine postoji i private cloud.
U poslovnom segmentu Megatrend je orijentiran na Business Analytics. Već 12 godina je partner Cognosa, dakle još prije nego što je tu tvrtku preuzeo IBM. Korisnici su uglavnom hrvatske tvrtke i državna uprava, ali većinom ipak privatni sektor.
“Donedavno smo imali koncept da radimo na individualnim rješenjima za svoje korisnike i nismo ništa razvijali, ali ove smo godine počeli raditi na više segmenata – na širenju portfelja na kojem radimo, alata s kojim radimo, područja koja pokrivamo i načina kako radimo”, kaže Strajher. “Kontaktirali smo Fakultet elektrotehnike i računarstva da bismo s njima započeli neke projekte, zaposlili smo nove mlade ljude da razvijaju projekte i tehnologije na kojima nismo dosad radili. To je novac izravno uložen u budućnost, bez ulaganja u razvoj i edukaciju nema napretka. Imamo nekoliko ideja koje bismo pokušali razviti i prijaviti za sufinanciranje iz fondova za suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva”, dodaje.
Megatrend dosad nije radio iskorake prema inozemstvu. Korisnike koje ima stekao je preporukama unutar sektora u kojima radi, telekomunikacijskog i financijskog. Nakon sudjelovanja na CEBIT-u u Istanbulu uspostavio je kontakte s turskim informatičkim tvrtkama i sada pregovaraju o suradnji.

Izvor: Banka