Tema XXXIX. znanstvenog kolokvija ZKVH-a će biti Lajčo Perušić, autor knjige Tragovima predaka – Povijest loze Perušić (Zagreb, 2014.)

Može li proučavanje obiteljske povijesti i danas biti aktualno?, tema je XXXIX. znanstvenog kolokvija ZKVH-a, koji će biti održan u utorak, 15. rujna u 18 sati, u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Laze Mamužića 22). Uvodničar će biti Lajčo Perušić, autor knjige Tragovima predaka – Povijest loze Perušić (Zagreb, 2014.).
Porijeklo prezimena Perušić izvodi se iz grčke riječi petros/petar/stijena. Loza Perušića potječe iz XII. stoljeća iz hrvatskog plemena Lapčana-Karinjana, čije je središte, nakon napuštanja prastarog hrvatskog područja, bilo u županiji Pset (po gradu Persetis iz rimskog doba, danas kod Bos. Petrovca). Prvi pisani dokument o prezimenu nalazimo u jednoj ispravi iz 1437. godine u kojoj se prvi puta spominju Juraj, Petar, Franko i Blaž Perušić. Otkriveni pisani dokument o Gašparu I. kao podbanu nalazi se u hrvatskoj ispravi iz 01. 03. 1484. godine. Perušići pod navalom Turaka sele u Liku gdje je i danas utvrda Perušić kod Gospića, te u Dalmaciju gdje se nalazi utvrda Perušić kod Benkovca. Najpoznatiji Perušić u XVI. stoljeću je bio Gašpar koji je obnašao dužnost podbana Hrvatske. Kasnije nalazimo njegova potomka Matu Perušića u Transilvaniji (Rumunjska) odakle najvjerojatnije i najlogičnije Perušići vuku svoju lozu u XVI. stoljeću u istočnoj Austrougarskoj, a u kasnijim stoljećima u Bačkoj i Subotici. U Matici rođenih/krštenih Perušići su zabilježeni već 1670. godine i njihov rodoslov se poimence proteže sve do današnjih dana.
Lajčo Perušić (Subotica, 1945.), pjesnik, prozaist, publicist, kulturni djelatnik. Osnovnu školu završio u Subotici u Golubovoj školi, srednje obrazovanje na katoličkoj klasičnoj gimnaziji, studirao kroatistiku na FF-u, diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Radni vijek proveo kao turistički menadžer. Obnašao je gotovo sve stručne i upravne funkcije u poduzeću, bio član upravnog odbora udruge turističkih agencija Jugoslavije, a nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj kao član uprave Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA). Održavao je brojna stručna predavanja o turizmu. Zastupljen je u antologiji Mladi hrvatski pjesnici ’72. Autor je dviju knjiga pjesama (Brazde na licu – 1994., i Iza lica – 2011.), a pjesme i kratke priče objavljuje u periodici. Prošle je godine u Zagrebu objavio knjigu o kulturnoj povijest vlastite obitelji pod nazivom Tragovima predaka – Povijest loze Perušić. Živi u Zagrebu. Član je Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata u Zagrebu (DVPH) i Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Hrvatskoj (UPBH).
(ZKVH)