Riječki koncert i edukativni program te izložba u zagrebačkoj NSK obilježit će stogodišnjicu smrti skladatelja, glazbenoga pedagoga, ravnatelja i dirigenta prve stalne hrvatske opere Ivana pl. Zajca

Stogodišnjicu smrti velikog skladatelja, rođenog Riječanina Ivana pl. Zajca (3. kolovoza 1832 – 16. prosinca 1914) , riječko kazalište koje nosi njegovo ime obilježit će s dva programa.
Na samu godišnjicu Zajčeve smrti, 16. prosinca s početkom u 20.00 sati, u nastavku ciklusa komornih koncerta „Opera u foyeru“ HNK Ivana pl. Zajca na koncertu pod nazivom „Zajc u Zajcu“, uz glasovirsku pratnju Ane Anconelli, nastupit će riječki operni pjevači Angela Nujić, Morana Pleše, Ivanica Vunić, Vanja Zelčić, Marko Fortunato, Sergej Kiselev, Martin Marić, Bojan Fuštar i Dario Bercich. Na programu će se, naravno, naći redom Zajčeva djela. Nakon solo pjesama „Uznesi se!“, „Na gondoli“, „Domovini i ljubavi“ i „Noć je tiha“, na programu koncerta su romance, dueti i tercet iz opera „Lizinka“ te „Nikola Šubić Zrinjski“.
Dva dana kasnije, 18. Prosinca, bit će dva puta, u 17.00 i potom u 19.30 sati, izveden edukativni program maestra Igora Vlajnića „Što znamo o Zajcu?“ prilagođen mlađim uzrastima. Bit će to zanimljiv i dinamičan vodič kroz život i djelo Ivana pl. Zajca koji će voditi maestro Vlajnić, a u kojem će sudjelovati solisti Anamarija Knego, Angela Nujić, Morana Pleše, Vanja Zelčić, Ivanica Vunić, Marko Fortunato, Voljen Grbac, Sergej Kiselev, Slavko Sekulić i Dario Bercich te muški zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca. (http://www.kigo.hr)

Izložba u NSK
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, , 16. prosinca u 12 sati, otvara prigodnu izložbu posvećenu Ivanu pl. Zajcu, kojom se obilježava 100. obljetnica smrti ovoga hrvatskog skladatelja.
Izložba donosi izbor građe vezane uz Ivana Zajca koja se čuva u Zbirci muzikalija i audiomaterijala i Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Na otvorenju izložbe posvećene Ivanu pl. Zajcu Zbor Hrvatske radiotelevizije izvest će nekoliko Zajčevih skladbi.
Budući se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuva Zajčeva ostavština koja je otkupom dospjela u Knjižnicu 1965. godine, među izlošcima na izložbi naći će se autografi Zajčevih brojnih djela, od opera, opereta, preko solo pjesama, duhovnih skladbi, pa do zborova i solo pjesama, nekoliko zanimljivih pisama nađenih u korespondenciji iz ostavština Ivana Zajca, Blagoja Berse i Augusta Šenoe te pismo biskupa Josipa Jurja Strossmayera Ivanu Zajcu u kojem on zahvaljuje Zajcu zbog skladanja djela u njegovu čast (Tri preludija za orgulje, op. 516).
Bit će izložena i opera Nikola Šubić Zrinjski, čije se čak dvije autografske partiture na hrvatskome i njemačkome jeziku čuvaju u fondu Knjižnice, autografi opera Amelia, Ban Leget,Mislav i Lizinka te opera Zlatka na libreto književnika Augusta Harambašića. Od solo pjesama i zborova bit će izložene Vir,Lastavicam, Moja lađa i Živila Hrvatska.
Ivan Zajc, skladatelj, glazbeni pedagog, ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere, rođen je u Rijeci 3. kolovoza 1832. godine. Ostavio je veliki trag u hrvatskoj glazbenoj kulturi, pa se i razdoblje hrvatske glazbene prošlosti 19. stoljeća često naziva i Zajčevo doba.
Školovao se u Milanu, gdje je na Konzervatoriju studirao od 1850. do 1855. godine. Povratkom u Rijeku prihvatio je mjesto dirigenta i koncertnoga majstora Gradskoga kazališnog orkestra, a poučavao je i gudačke instrumente u Filharmoničkome društvu. Godine 1862. odlazi u Beč gdje se uspješno bavi pisanjem opereta. Već od prve operete Momci na brod (Mannschaft am Bord) Zajc je imao veliki uspjeh kod publike, što su sljedeće operete samo potvrdile. No u Beču je napisao i svoje prve skladbe na hrvatski tekst, među njima treba istaknuti rodoljubnu pjesmu U boj (1866.) koju će poslije uvrstiti u operu Nikola Šubić Zrinjski. Godine 1870. Zajc je došao u Zagreb gdje je postao ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere te ravnatelj glazbene škole Glazbenoga zavoda. Operu je vodio do 1889., odnosno do njezina prvog ukidanja, a školu do umirovljenja. U Operi je proveo temeljitu reorganizaciju i znatno pridonio osposobljavanju izvođačkoga ansambla koji je pod Zajčevim vodstvom u 19 godina izveo približno 50 opera i desetak opereta. Preminuo je u Zagrebu 16. prosinca 1914. godine.
Zajčev skladateljski opus vrlo je bogat, a njegova rukopisna ostavština broji više od tisuću jedinica građe.
(NSK)