Arhivistica dr. sc. Darija Hofgräff održala je u Hrvatskom državnom arhivu predavanje s temom „Tradicija, potreba ili pomodarstvo: Hrvati u svjetlu politike prema iseljeništvu u prvoj polovici 20. stoljeća“ izdvojivši niz ljudskih sudbina iz ranog migracijskoga vala naših težaka u Novi svijet
Andrija Ivančan, Vjekoslav Martinić, Vedran Vidović i Snježana Jurišić odabrali su najbolje, a u natjecateljskom dijelu Festivala sudjelovale su grupe iz iseljeništva i grupe iz domovine i BiH
Smiljana Šunde, dugogodišnja novinarka i urednica u Dokumentarnom i Obrazovnom programu Hrvatskoga radija u vlastitoj je nakladi izdala svoju petu knjigu „Batili su ocean“, na kojoj je radila četiri desetljeća
O udžbeniku Hrvatski u srcu, koji je u cijelosti usklađen s Kurikulumom hrvatske nastave u inozemstvu, govorile su dvije Blajke, autorica Dijana Ančić i urednica izdanja mr. sc. Emica Calogjera Rogić i recenzent dr. sc. Igor Marko Gligorić
ACAP je predstavio svoju zagrebačku podružnicu u nazočnosti veleposlanika SAD-a u RH, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, američkog građevinskog poduzetnika Jefforyja Blackarda, bivšega američkoga kongresmena i senatora Ricka Santoruma, dopredsjednika Eden Green Technology Gentryja Beacha i Davorina Štetnera, člana Gospodarskog vijeća predsjednice Republike Hrvatske
Izložbu, postavljenu u prostorijama Alliance Francaise, otvorili su prvi počasni konzul Francuske u RH Gerard Denegri i voditeljica Matičine splitske podružnice Branka Bezić Filipović
Hrvatska matica iseljenika, Zaklada hrvatskih studija iz Sydneyja i Hrvatska škola Boston objavljuju rezultate natječaja inspiriranoga hrvatskom tradicijskom kulturom namijenjenog djeci i mladima koji žive i obrazuju se izvan RH. Sudionici u dobi od 5 do 18 godina natjecali su se u četiri kategorije: likovnoj, fotografiji, multimediji i literarnoj
Dvojezično izdanje, čiji je nakladnik istoimeni argentinski Instituto Studia Croatica, financijski je podupro Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Građa je pregledno izložena na 151 stranici, sažimajući šest burnih desetljeća publicističkih napora hrvatskih egzilanata, ali i njihovih potomaka
Hajszanov rad od izuzetne je važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke, već i domovinskim filolozima i povjesničarima
Tijekom tri dana mladi pripadnici hrvatskih manjina raspravljali su o problemima manjinskog obrazovanja na hrvatskom jeziku, a i upoznali su se s kulturnom i povijesnom baštinom tamošnje hrvatske zajednice
