Sve je organizacijski spremno za početak 24. nacionalne konvencije Hrvatske bratske zajednice Amerike. Izvršni odbor preporučuje izmjene u Pravilima HBZ-a u skladu s zakonskim odredbama NAIC-a
I eto, prije pet dana, završio je još jedan Eco Heritage Task Force, projekt Hrvatske matice iseljenika… Razišla se i ekipa koja je ostala na „afteru“ u Zagrebu, te smo tako, nakon više od dvadeset dana zajedno, otišli svako svojim domovima… Reklo bi se, Task Force je (ne)službeno okončao…
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika i u suradnji s Posudionicom i radionicom narodnih nošnji iz Zagreba održana je s velikim uspjehom u razdoblju od 15. do 24. srpnja ove godine trinaesta po redu HRVATSKA ETNORIZNICA – radionica i škola tradicijskih tekstilnih vještina, izrade i restauracije narodnih nošnji.
U subotu 8. kolovoza svečanim koncertom završena je još jedna iznimno uspješna Ljetna škola hrvatskoga folklora, program hrvatske tradicijske kulture namijenjen folklornim plesačima i sviračima, koji već dugi niz godina organizira Hrvatska matice iseljenika.
Tridesetjednogodišnji Frano Ivković iz Brnaza slavodobitnik je jubilarne, 300. Sinjske alke, koju je osvojio s ukupno osam punata, pogodivši prvu i treću utrku u sridu, a drugu “u dva” te je time iza sebe ostavio preostalih 16 alkara.
Cjelodnevnim programom jučer je svečano obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Svečani mimohod prati umjetnički program koji je počeo hrvatskom himnom ‘Lijepa naša’ u izvedbi 13-godišnje Mije Negovetić iz Rijeke i klape Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice
Mala je škola mjesto za nova i stara prijateljstva, mjesto zabave, smijeha i uvijek neobičnih avantura zbog kojih se svatko osjeća dobrodošao i zbog kojih se brojni polaznici rado vraćaju. I tako već 23 godine
Mještani otoka Unija, po osmi, i Suska, po trideseti slave Dan iseljenika. Oba događanja posvećena sumještanima razasutim po svijetu, uz domaćine, organizira riječka podružnica Hrvatske matice iseljenika
Priređivači ove jedinstvene hrvatske renesansne čitanke, Grubišić i Bubrin, ukazali su na neprolaznu baštinsku, književnopovijesnu vrijednost i duhovnu veličinu hrvatske riječi kroz minula stoljeća. Posao su obavili znalački, nastojeći olakšati razumijevanje današnjem čitatelju ovih, za našu književnost antologijskih tekstova
