Strast prema crtežu može se mjeriti samo s onom prema putovanjima, pa tako Irena-Gayatri Horvat otkriva druge kulture i krajolike obilazeći Indiju, Nepal, Tibet, Maleziju, Tajland, Indoneziju, Južnu Ameriku. Izložba je zagrebačkoj publici predstavila 26 izuzetnih radova i bit će otvorena do konca godine
Aktivna prisutnost hrvatskih studija na najvećem kanadskom sveučilištu, University of Toronto, koje je rangirano među prvih 20 sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto dugoročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Americi.
Među zapaženim rezultatima desetljeća su radovi i objavljena djela sa 17 naslova s područja jezikoslovne kroatistike, dodirnog jezikoslovlja, etnologije, povijesti, književnosti, zavičajne leksikologije, djela o prožimanju leksikologije i leksikografije koja su stvorila potrebu za cjelovitom leksikografskom obradom hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. Najavljen je Leksikon Hrvata iz Mađarske, čiji se projekt kreira u Zavodu, a koji će okupit brojne znanstvenike iz raznih struka iz Mađarske i svijeta
Festival Hrvatske bratske zajednice u Americi okupio je 25 kulturno-umjetničkih društava iz Kanade i SAD-a s više od 600 tamburaša i folkloraša. Prostorije Hotela «Hershey Lodge» tri su dana odzvanjale hrvatskom tamburaškom glazbom i pjesmom
Na Zimskoj školi folklora u Koprivnici podučavat će se plesovi, nošnje, pjesme i glazbala hrvatskoga panonskoga područja. Organizatorica Škole je Srebrenka Šeravić, rukovoditeljica Matičina odjela za kulturu, a voditelj Andrija Ivančan
Na stručnom skupu HMI okupili su se predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije, kao i predstavnici mjerodavnih državnih tijela i institucija Republike Hrvatske
O knjizi „From Distant Villages” govorili su ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, književnik i povratnik iz Australije Drago Šaravanja, počasni konzul Novoga Zelanda Nikola Jelinčić i inicijator predstavljanja dr. Luka Popić
Susret je okupio manjinske čelnike iz Pinkovca (Austrija), Martinaca, Petrovog Sela, Sumartona i Kukinja (Mađarska), Karaševa (Rumunjska) i Tavankuta (Srbija). Matičinu Nagradu za kulturu najselo dobila su tri hrvatska sela u Austriji, četiri u Mađarskoj, dva u Rumunjskoj i tri u Srbiji
O izloženim radovima i autorici govorili su Ljerka Galic, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović, predsjednik KLD „Rešetari“ Ivan De Villa i uime umjetnice Manda Bunjevac
Željko Brguljan je u monografiji, na 277 stranica, ispisao burnu kroniku malog mjesta u Bokokotorskom zaljevu, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i oceanima svijeta, na slikama pohranjenima u Zbirci župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju
