Obljetnica je svečano proslavljena u Nagoldu i u Freudenstadtu pod geslom “40 godina vjernosti Bogu, Crkvi i narodu”. Svečano nedjeljno misno slavlje u crkvi Kristova preobraženja u Freudentadtu predvodio je predsjednik Vijeća HBK i BKBiH sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar
Nakon četverogodišnje pauze, Herman Hemetek ponovno se predstavlja zagrebačkoj publici izložbom u Hrvatskoj matici iseljenika. Izložba u prostorima Matice ostaje dostupna javnosti do kraja studenoga
Nakon protokolarnog dijela održana je književna večer koje su svojim recitacijama otvorili Stjepan Lukavečki i prof. Milan Medak, a svoja književna ostvarenja čitali Stipe Cvitan, Ljubica Kolarić-Dumić, Nevenka Nekić, Antonio Sammartino, Šimun Šito Ćorić, Ana Šoretić, Stjepan Šulek, Nevenka Uljnić-Degobis i Sanja Berković-Maljković
U novoj Matici naći ćete i članke o 18. Danima hrvatskog filma u Orašju, proglašenju blaženim istarskoga svećenika Miroslava Bulešića, kao i razgovor s generalnom konzulicom iz Sydneyja Mirjanom Piskulić
Bečki Hrvat ponovno, nakon 4 godine, izlaže u Zagrebu. U listopadu se otvara njegova izložba „Retrospektive“u Hrvatskoj matici iseljenika. O izloženim radovima će govoriti povjesničarka umjetnosti Olga Šram, direktorica subotičke galerije “Likovni susret”
Prema glasovima publike najbolji je bio folklorni ansambl Hrvatskog kulturnog centra „Srijem“ iz Srijemske Mitrovice, drugo mjesto je osvojilo FD „Ruža“ iz Filderstadta, a treće mjesto HKM „Don Josip Kokorić“ iz Nurnberga. Nastupilo je čak 19 hrvatskih folklornih skupina, i to iz Njemačke, Hrvatske, BiH, Srbije i Švicarske. Skupinama, kao i djevojkama pobjednicama u natječaju za izbor ljepotice u narodnoj nošnji uručena su priznanja Hrvatske matice iseljenika
Mala škola hrvatskoga jezika i kulture tradicionalni je projekt Hrvatske matice iseljenika koji se provodi u kontinuitetu od 1993. U njoj je do danas sudjelovalo 1.080 djece iz 33 europske i prekooceanske zemlje te 60 stručnih voditelja različita profila
Autor je studirao na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, a potom i animaciju u Beču. Šuljićev dosadašnji opus od osobite je važnosti za našu animiranu filmsku scenu, a odmak od tradicije očituje se ponajprije korištenjem tehnike ulja na staklu, nove za dotadašnje trendove u hrvatskoj animaciji
Svečanost je otvorio dr. Herbert Gassner te načelnik Općine Celindof Johann Fellinger. Događaju je nazočilo i izaslanstvo iz Zagreba: rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, akademik Mislav Ježić, pročelnik Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta, i direktorica Hrvatske sveučilišne naklade, Anita Šikić, koja je novoosnovanoj knjižnici darovala knjige
Viktor Vrečko rođen je u Bielefeldu u Njemačkoj, a porijeklom je iz srednje Bosne, iz Kiseljaka, gdje je dvije godine u djetinjstvu pohađao školu, a zatim se vratio u Njemačku. Arhitekturu je studirao na Sveučilištu u Delftu te u Munsteru, gdje je i diplomirao. Potom je radio u nekoliko vodećih arhitektonskih tvrtki u Njemačkoj nakon čega je počeo je raditi kod slavnog arhitekta Normana Fostera u Londonu
