Stoti fond Školarinske zaklade HBz-a nosi ime Elizabeth Salinger, a utemeljen je s njenim ulogom od 250.000 dolara. Fond pri Zakladi, koja u lipnju obilježava 62. rođendan, može se otvoriti s najmanjim ulogom od 10.000 dolara
Kulturna i povijesna baština često se zanemaruje. Ovo je izraz neosjetljivosti prema vlastitom naslijeđu, nedostatka obrazovanja ili praktične nemoći u nastojanju spašavanje nečeg što je teško ili nemoguće spasiti. Ovaj je problem posebno izražen kod baštine hrvatskih iseljenika i hrvatskih manjinskih zajednica. Ova se nalazi u raskoraku između baštine zemlje podrijetla njezinih stvaratelja i baštine zemlje u kojoj je nastala. Tako često završava kao siroče.
Zadivljujući životni hod mlade demokracije Republike Hrvatske, od utemeljenja do punopravnoga članstva u euro-atlantskim integracijama praktički je u jednom naraštaju dosegnuo tisućljetni san svojih predaka iz domovine i iseljeništva – u čije su slobodne temelje utkani životi brojnih hrvatskih branitelja u oslobodilačkom Domovinskome ratu
U školskoj godini 2015./2016. nastava se održava u 20 kantona, odnosno na 63 nastavna mjesta diljem Švicarske. Hrvatsku školu pohađa oko 900 učenika koje podučava 14 učitelja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH u potpunosti organizira i financira hrvatsku nastavu te odabire i zapošljava učitelje koji se na rad upućuju na mandat od četiri godine na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku izbora učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu
Hrvatska matica iseljenika pokrenula je inicijativu #folklorudobakorone te pozvala KUD-ove da šalju svoje video snimke, fotografije, priče i akcije kako bi ostavili trag, a i povezali se međusobno putem online grupa koje njeguju hrvatsku tradicijsku kulturu
Za članove svojih obitelji iseljenici su desetljećima bili svojevrsni Djedovi Božićnjaci koji nisu nužno morali doći na Božić. Različita materijalna dobra slana od strane iseljenika u domovinu znatno su dizala standard dijelu obitelji koji je ostao u „starom kraju“. U nekim slučajevima pomoć iseljenika predstavljala je prepreku prema padanju u krajnju bijedu, a često je imala važnu ulogu u modernizaciji seoskih sredina
U proteklim desetljećima ansambl su vodili instruktori, koreografi i glazbeni direktori: Bernard M. Luketich, Mary C. Luketich, John Gregurich, George Merlin, Chuck i Barbara Muchnok, Jeseph Grcevich i Marlene Luketich Kochis. O koreografiji su se neko vrijeme brinuli folkloraši i koreografi Lada iz Zagreba: Nevenka Vujčić Dubyak, Ivo Šulina i Nenad Breka te Ivo Kirinčić iz Karlovca
Matteo Bratanić aktivni je član Hrvatske katoličke župe Prečistog Srca Marijina u Vancouveru, a križ su unatrag šest generacija nosili njegovi pradjedovi, djedovi s očeve strane u Vrbnju, ali i s majčine strane u Jelsi, uključujući oca. Potaknuo je humanitarnu akciju za obnovu potresom razrušenog Zagreba te financijsku pomoć također oštećenoj Kući sv. Terezije od Malog Isusa za nezbrinutu djecu
Hrvatska matica iseljenika, kako joj i samo ime kaže, bavi se osobama koje su se iselile iz Hrvatske ili su hrvatskog podrijetla, a iselile su se iz Hrvatskoj susjednih područja i to su učinile razmjerno nedavno vezano za modernizacijske procese druge polovice 19. i 20. st., prvenstveno naglu industrijalizaciju Amerike, Australije, a potom i zapadne…
Iz tiska je izašao svibanjski svezak časopisa Matica koje donosi obilje raznovrsnih domovinskih i iseljeničkih priloga s udaljenih meridijana od Sjeverne do Južne Amerike kao i bližeg europskoga susjedstva. Građa, koju su napisali renomirani publicisti, raspoređena je na sedamdesetak stranica magazinskog formata te ilustrirana sa stotinjak fotografija, među kojima su najvrednije one snimljene u autentičnim…
