U Češkoj postavljena spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom

Nikola Šubić Zrinski jedan je od nekolicine istaknutih Hrvata čije su supruge bile Čehinje, uz Josipa Jelačića, Stjepana Radića i Vladimira Preloga. Od 2011. na poticaj Hrvatsko-češkog društva postavljene su spomen-ploče i na mjestima vjenčanja Stjepana Radića u Pragu i bana Jelačića u Napajedli u Moravskoj, dok Prelog od 2008. ima poprsje u Pragu na fakultetu na kojem je studirao.

80. rođendan Jurja Cvečka

Hrvatski kulturni aktivist bio je prvi predsjednik Hrvatskoga društva u Devinskom Novom Selu i 20 godina je vodio Kulturni savez Hrvata. Godine 2010., prilikom 75. rođendana, primio je hrvatsku kulturnu nagradu Hrvatskoga centra – Metron. Cvečko je diplomirani agronom, a doktorirao je u Njitri postao sveučilišni docent

O našim pjesnicima u svijetu

Brazilsko društvo književnika organiziralo je književnu večer posvećenu Dragi Štambuku. O našem pjesniku i diplomatu govorio je njegov brazilski kolega – pjesnik, esejist i diplomat Felipe Fortuna. Najavu toga događaja na svojemu je portalu objavio i čileanski pjesnik hrvatskih korijena Andrés Morales Milohnic

Uskrsni broj Žive zajednice

U uskrsnom broju je i iscrpno izvješće s prvih regionalnih sjednica hrvatskih pastoralnih djelatnika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj s delegatom vlč. Ivicom Komadinom, koje su održane u Poingu, Waiblingenu, Dortmundu, samostanu Marienrode kod Hildesheima i Mainzu. Zapaženo predavanje o stanju i perspektivi obiteljskog pastorala za hrvatske obitelji u Njemačkoj održao je voditelj HBK za život i obitelj dr. Petar-Krešimir Hodžić

Koljnofski učenici u Buševcu

Četvrti razred iz koljnofske škole s razrednicom i učiteljicom hrvatskoga jezika, od ponedjeljka do petka, boravio u je Buševcu. U drugoj polovici travnja će učenici iz Hrvatske uzvratiti posjet. Tri dana će učenici od prvoga do osmoga razreda iz Buševca i Vukovine biti gosti Koljnofaca

Predstavljena Glagoljaška Muka Kristova

Knjiga predstavlja vrijedan rad srednjeg naraštaja hrvatske paleoslavistike, jezikoslovaca, povjesničara književnosti i muzikologa da proniknu u posebnosti prevažnog i višestruko zanimljivog segmenta hrvatske glagoljaške liturgijske literature. Tako je predstavljeno sedam filoloških studija i jedna muzikološka koje su predstavljene na znanstvenim skupovima u okviru Pasionske baštine posljednjih dvadeset godina