Primorac trenutno obnaša dužnost predsjednika Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti (AAFS), predsjednika Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), predsjednika Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine i Tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života RH
Dvojezično izdanje temeljnoga djela španjolske književnosti – epski spjev ‘Pjesma o Cidu’ (Cantar de mio Cid), ujedno i prvi hrvatski prijevod, objavila je Matica hrvatska
Evetović je bio aktivni član kulturnih društava bunjevačkih Hrvata te suradnik subotičkih i zagrebačkih listova hrvatske provenijencije, a bavio se i bunjevačko-šokačkom kulturnom poviješću. Napisao je Kulturnu povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, koje je nažalost nije tiskana
Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika’ iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču
Publici će se predstaviti šest amaterskih kazališnih družina iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Ovogodišnju manifestaciju će otvoriti Pučka scena Hrvatske čitaonice Hercegovac predstavom „Pidžama za šestero“
Ovogodišnje kandidatkinje u kategoriji “Showbizz” su: voditeljica iz Berlina Vero Gottschlings (31), tv- kuharica iz Schwäbisch Halla kod Stuttgarta Tanja Pejić (39), hrvatsko- švicarska manekenka Valerija Šestić (23) i misica i manekenka Tihana Babij (19) iz Beča
Izložbu u Hrvatskom klubu “August Šenoa”otvara György Mánfai, a pozdravne riječi okupljenima uputit će Drago Horvat, generalni konzul RH u Pečuhu
Monografiju su zajednički izdali Sisačka biskupija i Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu, a donosi prikaz dva misala i jednog antifonara koji spadaju među najvrjednije, najljepše i najraskošnije knjige koje posjeduje hrvatska kultura i s kojima se ni jedna slična reprezentativna liturgijska knjiga ne može usporediti
O temi Uskrsni običaji srijemskih Hrvata govorit će Čakovčanka Marija Rojko (1996), a Zagrepčanka Ines Siuc (1996.) o temi Velike Tekije – Hodočašće srijemskih Hrvata Snježnoj Gospi na Tekijama. Kolokvij i izlaganja studentica plod su Prakse terenskih istraživanja koje provodi Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Veleposlanica Republike Hrvatske u Beču i drugi tajnik veleposlanstva posjetili su Čajtu. Sastali su se s načelnikom Robertom Marlovićem, općinskim zastupnicima i državnom poslanicom Michaelom Rešetar. U kulturnom domu goste je pozdravila Tamburaška grupa Stalnost, a predsjednik seoskoga kulturnoga društva Mihael Marlović im je predstavio povijest Čajte
