HKD Jadran – čuvari hrvatske baštine na krajnjem jugu Švedske 

8 min čitanja
Elitna skupina HKD Jadran u nošnji Bratine



Hrvatsko kulturno društvo Jadran djeluje u Švedskoj od 1976. godine sa središtem u prostorijama Hrvatskog doma u prigradskom naselju Husie u Malmöu. U sklopu društva aktivno je pet različitih
sekcija, od onih najstarijih pa sve do trogodišnjaka koji uče prve hrvatske riječi i plesne korake u folkloru, a sve s ciljem očuvanja svoga hrvatskog identiteta.

U ovom broju Matice predstavljamo društvo Hrvata iz Švedske koje u kontinuitetu djeluje više od 50 godina. Daleko od domovine teško je sačuvati hrvatsku kulturu, jezik i običaje, no HKD Jadran uspijeva u tome već skoro šest desetljeća. Sadašnja predsjednica društva Jelena Fucara naglašava kako je primarna misija prenošenje hrvatskoga kulturnog naslijeđa na mlađe generacije, što mnogim zajednicama Hrvata izvan domovine predstavlja najveći izazov.

– Svjedoci smo da broj članova stagnira i zato ponajprije radimo na tome da se on poveća. Osjećamo da je naša zadaća okupljanja Hrvata svaki dan sve važnija i da moramo iskoristiti svaku mogućnost da se družimo s našim postojećim članovima i okupljamo potencijalno nove. Prigode kao Dani otvorenih vrata te oglašavanje putem društvenih kanala samo su neki od napora koje ulažemo kako bismo privukli i ojačali našu zajednicu. Važno nam je da očuvamo hrvatski jezik kao osnovni u komunikaciji, ali smo uvijek otvoreni i za razgovor na bilo kojem jeziku kako bi se naši članovi osjećali dobrodošli. Imamo i grupu ’Mladi Hrvati’ u kojoj se oni okupljaju na tematskim večerima i bez obzira na to govore li hrvatski, svi su dobrodošli. Potičemo djecu i mlade da pohađaju nastavu hrvatskoga jezika koju nam omogućava država, odnosno organizira općina – naglasila je Jelena Fucara te dodala kako društvo Jadran svojim mnogobrojnim aktivnostima nastoji okupiti pripadnike hrvatskoga naroda bez obzira na to iz koje zemlje dolaze, ali isto tako i pripadnike drugih naroda koji dolaze iz Hrvatske, a koji žele sudjelovati u njihovim aktivnostima.

Društvo u sklopu svojih programa redovito organizira folklorne radionice koje vode vrsni hrvatski folkloristi kako bi članovi stekli potrebno znanje za očuvanje autohtonosti hrvatskoga folklora, a jednako tako osuvremenili svoj program i glazbeno-scenski izričaj s ciljem predstavljanja hrvatske folklorne baštine. Sjedište društva nalazi se u prostorijama Hrvatskog doma Jadran u prigradskom naselju Husie u Malmöu, a te prostorije koristile su i članice sestrinskog društva Hrvatska žena, čije je djelovanje od samog osnivanja bilo usko vezano uz HKD Jadran. Društva su se međusobno nadopunjavala prilikom organizacija raznih kulturnih događaja, obiteljskih i sportskih aktivnosti, zabava, ručkova, predavanja i sl., a od 2016. godine društvo Hrvatska žena nastavilo je svoje djelovanje kao jedna od sekcija društva Jadran.

– Počeci HKD-a Jadran 1976. vezani su uz mlade entuzijaste koji su krenuli s mandolinskim kvartetom kako bi očuvali hrvatsku kulturu i jezik, ali potreba je bila veća da se Hrvati intenzivnije povežu i obitelji druže pa se tako i društvo povećavalo. Danas ono ima pet sekcija – tamburašku, elitne skupine većinom mladih djevojaka, veteranke – sami naziv upućuje da se skupina sastoji od žena u rasponu od 30 do 60 godina i imamo dvije dječje grupe, jednu u rasponu od 10 do 15 godina i one najmlađe od 3 do 10 godina – kaže predsjednica Fucara i dodaje kako svake godine održavaju aktivnosti vezane za Uskrs i Dane kruha te Martinje i dolazak Sv. Nikole.

– Navedene aktivnosti važne su za očuvanje hrvatske tradicije i kulture u sklopu našeg društva na lokalnoj razini. Održavamo seminare folklora i tambura te sudjelujemo u Smotri hrvatske kulture. Organizirali smo prijem za našega hrvatskog predstavnika na Euroviziji, a koristimo priliku kako bismo ugostili naše sportske predstavnike i sve druge izvođače kad ih natjecanja ili neki drugi događaji dovedu u naš grad – rekla je predsjednica o radu društva u kojem se, kao i u mnogim hrvatskim društvima diljem svijeta, najviše njeguje folklor.

– Izvodimo većinom pjesme i plesove Međimurja, Posavine, Prigorja i Bratine te dječje plesove iz raznih dijelova Hrvatske. Društvo posjeduje nekoliko nošnji koje smo sami kupili, primjerice Posavine, Međimurja, Prigorja i Bratina, a u izradi je i nošnja zapadne Hercegovine. Uskoro se održava godišnja smotra folkloora, događaj koji je kruna našeg rada i na kojem se okupljaju sva društva iz cijele Švedske i predstavljaju svoj rad. Tako širimo ideju o važnosti čuvanja hrvatske kulture, tradicije i jezika. I ove godine možemo očekivati da ćemo vidjeti i čuti ples i pjesmu iz svih krajeva gdje se u Švedskoj govori hrvatski jezik. To je i prilika da pokažemo sva naša društva koja djeluju ovdje i potičemo Hrvate gdje god se nalaze da se uključe u naš rad i nastave aktivnostima jačati hrvatski identitet izvan granica domovine – ispričala je predsjednica Fucara i dodala kako život u globalnom okruženju, gdje su oni i njihova djeca svakodnevno izloženi raznim jezicima i kulturama na radnim mjestima, u školama i izvanškolskim aktivnostima, predstavlja još veći izazov za očuvanje identiteta u tome moru različitosti.

– Naša krovna organizacija, Hrvatski savez, u stalnom je kontaktu sa svim društvima u Švedskoj i svjesna je izazova koji su prisutni. Zato nam je drago da Hrvatski savez ima sluha za naše potrebe i da nas potiče u radu i djelovanju. Na žalost, nedostatak financijskih sredstava usporava nas u izradi većih projekata. Zato nam je jako važna svaka poveznica s matičnom zemljom i u tom slučaju su kontakti s Hrvatskom maticom iseljenika od iznimne važnosti. Na taj smo način informirani o događajima u zemlji, ali i o projektima koje Matica provodi pa tako već nekoliko godina naši članovi sudjeluju u Zimskoj i Ljetnoj školi folklora, a od ove godine smo i dio odličnoga novoga Matičina programa – Tradicijske abecede. Ovom prilikom pozivamo na daljnju uspješnu suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika, kao i sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, da nam svojim radom i projektima nastave pružati mogućnosti sudjelovanja i organizacije programa koje možemo ostvariti i na taj način privući nove članove.

Tekst: Lucija Starčević Foto: HKD Jadran   

Podijeli ovaj članak
Skip to content