Titulu “Žena godine” po izboru časopisa “Zaposlena” ove je godine ponijela dramska spisateljica Tena Štivičić koju je žiri izabrao između pet iznimnih žena, a svima je zajedničko da su uspjeh, znanje i kreativnost potvrdile i izvan granica Hrvatske
37 vrhunskih plesača, koji su istodobno i izvanredni pjevači, zajedno s 14 odličnih glazbenika Orkestra Ansambla LADO će domaćoj i stranoj publici predstaviti koreografije iz raznih područja Hrvatske, kolo poskočicu Hrvata iz Hercegovine kao i plesove Hrvata Bunjevaca u koreografiji Na veliko prelo.
Prva nagrada Marina Soljačića će Ivanu Skeledžiji iz Jastrebarskog biti dodijeljena krajem srpnja, a očekuje se da će najuspješnijemu maturantu nagradu osobno uručiti slavni inovator. Soljačić će svoju nagradu u domovini dodjeljivati u idućih deset godina uz tehničku potporu Njujorške akademije znanosti (The New York Academy of Sciences), kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
U okviru Kotor Arta Don Brankovi dani muzike danas počinju koncertom učenika Muzičke škole „Vida Matjan“ u crkvi Sv. Duha u Kotoru
Ljetopis će predstaviti u Čajti, Petrovom Selu, u Kugi u Velikom Borištofu, a na zimu u Domu Europe u Željeznom
Organizator je Hvatski počasni konzulat u Cordobi, a postavio ju je dipl. komunikolog Cristian Šprljan. Pokrovitelji su bili Veleposlanstvo RH u Argentini, Međudruštveni odbor udruga i ustanova u Argentini, Hrvatska matica iseljenika, Institut „Ivo Pilar“ i Hrvatski državni arhiv
Nakon vrlo uspješno savladanog gradiva, posjetiteljima predavanja iz hrvatskoga jezika uručeni su promidžbeni materijali o Republici Hrvatskoj na kojima, kao i proteklih godina, zahvaljujeo Hrvatskoj turističkoj zajednici iz Frankfurta
Ilok, 24. srpnja u Kuriji Brnjaković
Izlažu sudionici natječaja ISERLOHN – ILOK iz Australije, Čilea, Argentine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Austrije, Italije, Švicarske, Francuske, Nizozemske, Engleske, Luksemburga, Belgije i Njemačke
Priređivači ove jedinstvene hrvatske renesansne čitanke, Grubišić i Bubrin, ukazali su na neprolaznu baštinsku, književnopovijesnu vrijednost i duhovnu veličinu hrvatske riječi kroz minula stoljeća. Posao su obavili znalački, nastojeći olakšati razumijevanje današnjem čitatelju ovih, za našu književnost antologijskih tekstova
Dosad su na engleskom i njemačkom objavljene knjige Predraga Matvejevića, Igora Štiksa, Branislava Glumca, Zorana Ferića te knjiga Slavoja Žižeka i Srećka Horvata ‘Što hoće Europa’. U četvrtom kolu biblioteke ‘Hrvatski pisci na stranim jezicima’ bit će objavljena djela Slavenke Drakulić, Zorana Ferića i Romana Simića Bodrožića
