Domaći i gostujući umjetnici i ansambli nastupit će na 19 lokacija u ukupno 52 izvedbe opernih, dramskih, plesnih predstava, koncerata, mjuzikala te izložbi. Osim brojnih gostovanja i repriznih naslova, bit će izvedene po jedna operna, dramska i baletna premijera
Inicijator otvaranja Centra je Franjo Pajrić, predsjednik udruge Hrvati. Od planiranja do otvaranja Centra prošlo je pet godina, a ondje se mogu smjestiti 50 ljudi. Na oko 4.000 kvadratnih metara nalaze se četiri zgrade uz veliki vrt
Titulu “Žena godine” po izboru časopisa “Zaposlena” ove je godine ponijela dramska spisateljica Tena Štivičić koju je žiri izabrao između pet iznimnih žena, a svima je zajedničko da su uspjeh, znanje i kreativnost potvrdile i izvan granica Hrvatske
37 vrhunskih plesača, koji su istodobno i izvanredni pjevači, zajedno s 14 odličnih glazbenika Orkestra Ansambla LADO će domaćoj i stranoj publici predstaviti koreografije iz raznih područja Hrvatske, kolo poskočicu Hrvata iz Hercegovine kao i plesove Hrvata Bunjevaca u koreografiji Na veliko prelo.
Ljetopis će predstaviti u Čajti, Petrovom Selu, u Kugi u Velikom Borištofu, a na zimu u Domu Europe u Željeznom
Organizator je Hvatski počasni konzulat u Cordobi, a postavio ju je dipl. komunikolog Cristian Šprljan. Pokrovitelji su bili Veleposlanstvo RH u Argentini, Međudruštveni odbor udruga i ustanova u Argentini, Hrvatska matica iseljenika, Institut „Ivo Pilar“ i Hrvatski državni arhiv
Nakon vrlo uspješno savladanog gradiva, posjetiteljima predavanja iz hrvatskoga jezika uručeni su promidžbeni materijali o Republici Hrvatskoj na kojima, kao i proteklih godina, zahvaljujeo Hrvatskoj turističkoj zajednici iz Frankfurta
Ilok, 24. srpnja u Kuriji Brnjaković
Izlažu sudionici natječaja ISERLOHN – ILOK iz Australije, Čilea, Argentine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Austrije, Italije, Švicarske, Francuske, Nizozemske, Engleske, Luksemburga, Belgije i Njemačke
Priređivači ove jedinstvene hrvatske renesansne čitanke, Grubišić i Bubrin, ukazali su na neprolaznu baštinsku, književnopovijesnu vrijednost i duhovnu veličinu hrvatske riječi kroz minula stoljeća. Posao su obavili znalački, nastojeći olakšati razumijevanje današnjem čitatelju ovih, za našu književnost antologijskih tekstova
Dosad su na engleskom i njemačkom objavljene knjige Predraga Matvejevića, Igora Štiksa, Branislava Glumca, Zorana Ferića te knjiga Slavoja Žižeka i Srećka Horvata ‘Što hoće Europa’. U četvrtom kolu biblioteke ‘Hrvatski pisci na stranim jezicima’ bit će objavljena djela Slavenke Drakulić, Zorana Ferića i Romana Simića Bodrožića
