U Münchenu je 9. i 10. studenog o.g. održana 32. sjednica Stalne hrvatsko-bavarske komisije. Komisija je ustanovljena između dviju vlada 1971. godine, s ciljem poticanja suradnje u područjima od zajedničkog interesa kroz konkretne projekte.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu zajednički su u srijedu uvečer, 18. studenog, organizirali obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Bruxellesu.
Tema Foruma „Prijenos poslovanja malih i srednjih poduzeća – dobra praksa i izazovi“
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjeluje na sedmom Energetskom i gospodarskom summitu Atlantskog vijeća u Istanbulu, koji se danas održava na temu “Izgradnja globalne stabilnosti i poslovna fleksibilnost u nestalnim vremenima”.
Već je postala tradicija da na blagdan sv. Nikole Tavelića, a prigodom susreta hrvatskih rimskih studenata, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, predstavlja Hrvatski rimski adresar. Ovaj adresar ima svoju tradiciju koja seže u 1974. godinu, kada je po prvi put ugledao svjetlo dana. Tada je bio napisan strojopisom na četiri stranice na kojima su bila imena osamdesetorice studenata.
U povodu 200. obljetnice rođenja hrvatskog preporoditelja u Bačkoj Ivana Antunovića, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj zajednički su objavili roman Ivana Antunovića Posliednji Gizdarev, Pripoviest, osnovana po Ivanu Antunovich bivšem uredniku „Bunjevačkih i šokačkih novinā“ koji je do danas ostao u rukopisu.
Intendantica Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu Dubravka Vrgoč treći je put izabrana za predsjednicu Europske kazališne konvencije (ETC) na međunarodnoj konferenciji ETC-a koja je održana u Parmi od 12. do 15. studenoga, izvijestio je u ponedjeljak HNK.
Bude li proglašen projektom od zajedničkog interesa, može od EU dobiti sufinanciranje za izradu pripremnih studija.
Osmu godinu zaredom u režiji prof. Ljubomira Miščevića na Arhitektonskom fakultetu održan je trodnevni stručni skup na temu najnaprednije energetski učinkovite arhitekture
Među zapaženim rezultatima desetljeća su radovi i objavljena djela sa 17 naslova s područja jezikoslovne kroatistike, dodirnog jezikoslovlja, etnologije, povijesti, književnosti, zavičajne leksikologije, djela o prožimanju leksikologije i leksikografije koja su stvorila potrebu za cjelovitom leksikografskom obradom hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. Najavljen je Leksikon Hrvata iz Mađarske, čiji se projekt kreira u Zavodu, a koji će okupit brojne znanstvenike iz raznih struka iz Mađarske i svijeta
