U drugom dijelu večeri bilo je govora o europskim gostovanjima izložbe “100 godina Duje Balavca” među Hrvatima izvan domovine u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i obilježavanju 60 godina rada HMI u Splitu
105. godišnjica tiskanja prvog splitskog satiričnog lista i 60. godišnjica Hrvatske matice iseljenika u Splitu obilježene su zajednički, u velikoj dvorani Gradske knjižnice Marka Marulića 14. studenoga, multimedijalnom večeri pod nazivom “Duje Balavac – novi život stare splitske priče”.
Kroz sliku, glazbu, priču i izložbu “100 godina Duje Balavca, prvog splitskog humoristično-satiričnog lista” obnovile su se uspomene na začetke splitske humorističke publicistike i Antu Katunarića, glavnog urednika i osnivača lista. U drugom dijelu večeri bilo je govora o europskim gostovanjima izložbe “100 godina Duje Balavca” među Hrvatima izvan domovine u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i obilježavanju 60 godina rada HMI u Splitu.
U programu su sudjelovali Mladen Vuković, novinar i književnik, Ante-Tonči Katunarić, unuk Ante Katunarića, Ingrid Poljanić, autorica izložbe “100 godina Duje Balavca” i Branka Bezić Filipović, voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika. U glazbenom dijelu sudjelovala je sopranistica Alma Karmelić, a program je vodila Day Antunović. Prikazan je i film o turnejama Duje Balavca, kojega je tehnički obradio Vicko Bezić.
– Prije 60 godina, nakon osnivanja Matice iseljenika Hrvatske u Zagrebu, Splićanka Lucija Bilić vratila se u rodni grad i osnovala splitski ured. Pedesetih godina prošlog stoljeća, bila je okupirana povratnicima koje je tadašnja vlast pozivala natrag i koji su dolazili, brodovima Radnik i Partizanka. Unatoč sjajnim dočecima na splitskoj rivi, problem je bio što s njima činiti nakon toga. Dolazili su na vrata Luciji Bilić. Ovo izgleda kao deja vu. I današnje vlasti pozivaju Hrvate na povratak, bez da stvore uvjete i olakšaju povratnicima život. Na kraju, sve se svede na ljudsku pomoć i domišljatost Matičinih djelatnika, a ne na organiziranu akciju u kojoj se točno zna što treba činiti. Danas se od Matice očekuje da svojim programima njeguje kulturni i nacionalni identitet Hrvata izvan domovine, ali posao s iseljeništvom se ne može staviti u okvire. Mora se biti na raspolaganju za sve moguće i mora se to raditi od srca. A i danas dolaze s koferima i zahtjevima koji se trebaju rješavati na drugim razinama. Nakon Lucije Bilić, ured splitske Matice vodila je Julka Šperac uz pomoć Nevenke Kurtović, ispričala je današnja voditeljica Ureda Branka Bezić Filipović.
-Šezdeseta obljetnica ureda proslavljena je radno, dodala je Bezić Filipović, jednom izrazito splitskom temom. Radi se o Duji Balavcu, prvom splitskom satiričnom časopisu čiji je prvi broj izašao 7. veljače 1908. godine a urednik mu je bio Ante Katunarić. Split je tada imao gimnaziju, kazalište, umjetnički salon, kinematograf, novine, bogat sportski život i oko 20.000 stanovnika. To bi danas nazvali selom, ali identitet grada ne daje broj stanovnika već nivo života u određenoj sredini. Sve to, pretočila je u izložbu Ingrid Poljanić, voditeljica kulturnih događaja u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Kako se radi o temi koja dotiče sve sredine jer je to vrijeme kada su novine bile jedan jedini medij, tako smo tu izložbu do sada predstavili u osam gradova. Uz uvažene goste, vidjeli su je učenici i studenti, a Hrvati su kroz nju s ponosom pokazivali svojim sugrađanima da dolaze iz kulturne države. Sada je već 105 godina tiskanja prvog broja, pa smo tu obljetnicu proslavili zajedno s 60. obljetnicom Matičine splitske podružnice.
(dšš)
