Grmek je kao istinski rodoljub djelom Etničko čišćenje, koje je napisao zajedno s Marcom Gjidarom i Nevenom Šimcem, dao je značajni doprinos sagledavanju problema sukoba i ratova na našim prostorima. Značajan je i njegov povijesni rad Pobunjenici iz Villefranchea o pobuni hrvatskih vojnika za vrijeme njemačke okupacije Francuske
Hrvatska udruga stipendista francuske vlade, 18. prosinca, u Velikoj dvorani Francuskog veleposlanstva http://www.ambafrance-hr.org organizira predstavljanje zbornika radova ‘Mirko Dražen Grmek, liječnik, znanstvenik i kozmopolit’, sa skupa Hrvatsko-francuski dodiri koji je Udruga organizirala u okviru mjeseca frankofonije u proljeće 2011.
Mirko Dražen Grmek (Krapina, 1924. – Pariz, 6. ožujka 2000.) bio je hrvatski i francuski akademik, znanstvenik i istaknuti povjesničar medicine. Već je za života bio iznimno cijenjen u znanstvenim krugovima jer je dao golemi doprinos povijesti medicine, koju je praktički osnovao kao disciplinu. Iznio je teoriju patocenoze, o supostojanju svih bolesti u istom vremenu, mjestu i društvu.
Grmek je od 1967. naturalizirani Francuz koji je svoj život posvetio gradnji poveznica između svojih dviju domovina: Hrvatske i Francuske. Kao pripadnik Francuskog pokreta boravio je u Italiji, Švicarskoj i Francuskoj, da bi nakon rata završio medicinu na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. U Zagrebu je osnovao Institut za povijest znanosti i uređivao prvu Medicinsku enciklopediju.
U Parizu živi od 1963. gdje je diplomirao književnost. Kao doktor znanosti i književnosti, predavao je na sveučilištima u Berkeleyu, Los Angelesu, Ženevi, Bologni i Lausannei, pri čemu je ostao počasni profesor Sveučilišta u Zagrebu.
Bio je znanstveni direktor Međunarodne enciklopedije znanosti i tehnike, kao i glavni urednik Međunarodnog arhiva povijesti znanosti. U knjizi Povijest AIDS-a razradio je teoriju patocenoze.
Grmek je bio član HAZU-a i njegove američke inačice, predsjednik Međunarodne akademije za povijest znanosti od 1981. do 1986., kao i dopredsjednik Međunarodne unije povijesti znanosti 1997. Nositelj je ordena Legije časti, a bio je i laureat Francuske akademije, Akademije znanosti, Medicinske akademije, te dobitnik Medalje Sarton.
Kao istinski rodoljub djelom Etničko čišćenje, koje je napisao zajedno s Marcom Gjidarom i Nevenom Šimcem, dao je značajan doprinos sagledavanju problema sukoba i ratova na našim prostorima. Značajan je i njegov povijesni rad Pobunjenici iz Villefranchea o pobuni hrvatskih vojnika za vrijeme njemačke okupacije Francuske.
(Culturenet.hr)