Zauzimamo se za provedbu međunarodnih pravnih obveza glede manjinskih prava

Uz predstavnike mnogobrojnih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih institucija Republike Hrvatske, na 28. Forumu hrvatskih manjina, održanom u dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, učestvovali su predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije. Prije svečanog otvorenja predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica pozvani su u Ured predsjednika RH gdje ih je primio Zoran Milanović, predsjednik RH, zaželjevši im uspješan rad Foruma.  

Na svečanom otvorenju ovogodišnjeg Foruma stručni skup je pozdravila izaslanica predsjednika Sabora RH, mr.sc Zdravka Bušić, predsjednica Saborskog odbora za Hrvate izvan RH, kao i izaslanik Premijera, dr.sc Gordan Grlić Radman, Ministar vanjskih i europskih poslova i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, prof. Mijo Marić. Forum je vodila i moderirala Valentina Badanjak Pintarić stručna savjetnica u Hrvatskoj matici iseljenika.

Bogat program Foruma 

28. Forum hrvatskih manjina zamišljen je u dva dijela. U prvom dijelu temu Foruma razradili su istaknuti hrvatski stručnjaci i znanstvenici čija su postignuća u 21. st. u području suradnje s kulturnim, obrazovnim i znanstenim institucijama najvidljivija. Uvodno izlaganje na temu „Razvoj institucionalnoga okvira Republike Hrvatske za suradnju s organizacijama hrvatske nacionalne manjine u područjima kulture, obrazovanja i znanosti od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju do danas“ održao je doc.dr.sc Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.  

Jedna od vodećih hrvatskih kroatologinja prof.dr.sc Sanja Vulić s Fakulteta hrvatskih studija, nedavno u Subotici nagrađena nagradom za životno djelo, izlagala je na temu „Veze manjinskih obrazovnih ustanova s ustanovama u matičnoj domovini – realizacije i potencijale“ i to, zanimljivo, na temelju svojih trodesetljetnih znanstvenih istraživanja na prostoru srednje i jugoistočne Europe gdje živi hrvatska autohtona manjina.  

Temu „Etnološka i kulturno antropološka istraživanja hrvatskih manjinskih/dijasporskih zajednica“ elaborirala je predstojnica Katedre za migracije i manjinske zajednice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc Marijeta Rajković Iveta, koja je također ovih dana u Subotici nagrađena godišnjom nagradom za najbolju knjigu u kojoj studiozno obrađuje tradicijsko naslijeđe Hrvata u Banatu.  

O suradnji Ministarstva kulture i medija RH sa hrvatskom manjinom, u ime ravnateljice Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture i medija RH, govorila je načelnica Sektora Mirjana Piskulić.  

Prvi dio ovogodišnjeg Foruma zaključile su odlične medijske prakse Hrvatske radio televizije koja je posljednjih godina napravila ozbiljne iskorake u praćenju stvaralaštva građana hrvatskih korijena sa svih kontinenata, a na poseban način, filmskom naracijom, stručnjaci su zabilježili život hrvatskih manjinskih zajednica u europskom susjedstvu. Uz  glavnog urednika Međunarodnog programa HRT-a, Ivu Kujundžića, prisutnima se obratila i urednica dokumentarnih sadržaja Međunarodnog programa HRT-a Doris Vučković.  

U drugom dijelu programa ovogodišnjeg Foruma prisutnima su se obratili predstavnici hrvatskih manjina. Pojedine hrvatske manjinske zajednice prisustvovale su sa nekoliko uvaženih predstavnika svojih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih institucija. Hrvatsku manjinu u Austriji predstavljali su dr. Stanko Horvat, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću; dr. Evald Höld, potpredsjednik Znanstvenog instituta gradišćanskih Hrvata i dr. Robert Hajszan, predsjednik Panonskog instituta. Nakon čestitiki povodom 30. obljetnice postojanja Znanstvenog instituta gradišćanskih Hrvata i Panonskog instituta,  o djelovanju, postignućima i aktualnim projektima govorili su Höld i Hajszan, dok je goruće pitanje priznavanja hrvatskog jezika – zbog čega je podnesena tužba Ustavnom sudu Austrije –  problematizirao Stanko Horvat, koji je i član Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH. 

Višeslojna suradnja s hrvatskom manjinom  

Kako se paralelno uz 28. Forum hrvatskih manjina održavao i 5. Svjetski festival hrvatske književnosti s posebnim naglaskom na hrvatskom doprinosu kulturi u Crnoj Gori, od kulture svakodnevnoga življenja do vrhunskih ostvarenja u hrvatskomu jeziku, književnosti, glazbi, slikarstvu, arhitekturi i čuvanju baštine, jedan od festivalskih izlagača bio je i Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Stoga je na Forumu hrvatskih manjina, kronologiju kulturne suradnje hrvatske manjine u Crnoj Gori s kulturnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama RH predstavio njegov zamjenik, potpredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Darko Perić, naznačivši  mnogobrojne izazove s kojima se danas suočava hrvatska zajednica u jednom od izvorišta hrvatske kulture i povijesti – Boki kotorskoj. 

Kako talijanski Ustav ne poznaje pojam nacionalne manjine, Hrvati u regiji Molise smatraju se jezičnom manjinom koju su zastupale čanica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, Antonella D’Antuono i Francesca Sammartino, asistentica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i predsjednica Zaklade Agostina Piccoli, koja je – pored dobrih praksi proizašlih iz suradnje između obrazovnih ustanova, lokalnih samouprava i kulturnih udruga moliškohrvatske manjine s obrazovnim, kulturnim i znanstvenim ustanova u RH – problematizirala potrebu za kontinuiranijom i učinkovitijom suradnjom s hrvatskim obrazovnim i političkim ustanovama s obzirom na alarmantnu depopulaciju moliškohrvatskih mjesta, što rezultira sve slabijim uvjetima života, nedostupnosti usluga i zatvaranjem škola i reduciranjem hrvatske nastave, što ugrožava sam opstanak moliškohrvatske zajednice. Na Forumu je po prvi puta sudjelovao i predstavnik iseljeničke zajednice Damir Murković, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu, problematiziravši situaciju Hrvata na sjeveru Italije. 

Hrvatska matica iseljenika ima izvrsnu suradnju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj već gotovo sedam desetljeća. Stoga i ne čudi što je najveća delegacija hrvatske manjine na ovogodišnjem Forum došla upravo iz Mađarske, u sastavu: predsjednik Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj; član Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH dr. Andrija Handler, ravnatelj Zbirke sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj; Timea Šakan-Škrlin, ravnateljica multimedijske naklade ‘Croatice’ i Janja Živković-Mandić, ravnateljica Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma “Miroslav Krleža”. Nazočnima se u ime hrvatske manjinske zajenice u Mađarskoj obratio Ivan Gugan koji svoja promišljanja kulturnog i obrazovnog sadržaja djelotvorno koristi u radu aktualnog saziva vladina Savjeta, o čijem je djelovanju i programu govorio. 

Predstavnici iz Slovenije, Makedonije, Rumunjske…. 

Jedna od najstarijih hrvatskih zajednica u dijaspori su Hrvati u Rumunjskoj koju je na Forumu predstavljao Zastupnik Predstavničkog doma Parlamenta Rumunjske, Slobodan Ghera, predsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj. Gospodin Ghera je prisutne upoznao sa kulturnim i obrazovnim projektima Hrvata u Rumunjskoj, kao što je pjesmarica crkvenih pjesama hrvatske zajedice u Rumunjskoj u kojoj su sačuvane vrijedne stare pjesme karaševskih i tamiških Hrvata. Također, govorio je vrlo važnoj kontinuiranoj suradnji s KUD-om Seljačka sloga iz Buševca, čiji je predsjednik Nenad Rožić također prisustvovao Forumu. Na Forumu je sudjelovala i studentica etnologije i antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Anca-Svetlana Facraci iz Karaševa. 

Hrvatska manjinska zajednica u Republici Sjevernoj Makedoniji relativno je mlada zajednica koja još uvijek pokušava napraviti što kreativnije programe u području obazovanja i kulture. O njihovoj suradnji s Hrvatskom i problemima u realizaciji planiranoga govorio je član Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH Josip Tunić, vršitelj dužnosti predsjednika Zajednice Hrvata u Sj. Makedoniji, a na Forumu je prisustvovao i njegov zamjenik Nenad Živković.  

Iako relativno je mala, hrvatska manjinska zajednica u Slovačkoj izuzetno je vrijedna u očuvanju hrvatskog kulturnog identita u toj srednjoeuropskoj zemlji. Na ovogodišnjem Forumu predstavljali su je predsjednik i potpredsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj Radoslav Jankovič i Kristian Maschkan. Predsjednik Jankovič, ujedno i član Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH, sastavljač je vrlo zanimljivih muzikoloških studija hrvatske zajendice u Slovačkoj koje mogu biti uzoran primjer muzikološke obrade hrvatskog naslijeđa u drugim sredinama gdje živi hrvatska manjina. Nazočne je upoznao sa značajnim aktivnostima hrvatske zajednice na području kulture i obrazovanja, ali i o potrebi za stručnom osobom koja bi vodila Muzej kulture Hrvata u Slovačkoj, kao državnu instituciju koja je dio Slovačkoga nacionalnoga muzeja pod Ministarstvom kulture Slovačke republike. Također, iskazao je potrebu za novim docentom hrvatskog jezika na katedri slavistike Sveučilišta Komenskog u Bratislavi. 

Susjednu Republiku Sloveniju predstavljali su predsjednica Hrvatskog kulturnog društva u Mariboru Koraljka Čeh i predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak, član Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH. Unatoč svim izazovima kojima su izloženi Hrvati u Sloveniji, a koji traže veći angažman obiju susjednih država, gospođa Čeh govorila je o pozitivnim primjerima integracije Hrvata u multinacionalnim lokalnim zajednicama u Velenju i Lendavi potaknut predstavnicima lokalne zajednice gradova Đurđevca i Murskoj Središća i  Općine Lendava. 

Hrvatska zajednica u Republici Srbiji, koja od 2002. godine ima svoj manjinski status koji je dočekala kao stara zajednica bez izgrađenih profesionalnih institucija, danas uspješno surađuje sa nizom institucija i pojedinaca iz RH. Tijekom dva desetljeća u Srbiji su osnovane najvažnije institucije hrvatske manjinske zajednice: Hrvatsko nacionalno vijeće, Novinsko-izdavačka ustanova „Hrvatska riječ“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata koji je ove godine obilježio 15. obljetnicu djelovanja. U ime predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, izlagala je ugledna kulturna djelatnica i publicistkinja Katarina Čeliković, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. U svom izlaganju prikazala je razvitak institucionalne suradnje Hrvata u Srbiji s obrazovnim, kulturnim i znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj te brojne važne ishode sve kvalitetnije suradnje i međusobnog povezivanja.  

Nakon izlaganja profesroice Čeliković otvorena je rasprava u koju su se uključili Tvrtko Zebec, pomoćnik ravnateljice Instituta za etnologiju i folkloristiku i umjetnički ravnatelj Međunarodne smotre folklora u Zagrebu (od 2016.); Jagoda Ille, Knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju u Uredu glavnog ravnatelja Nacionalne sveučilišne knjižnice; Ina Kostelac, Viša stručna savjetnica za međunarodne odnose Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO; Nenad Rožić, predsjednik KUD-a Seljačka sloga, Buševec; Ivo Martinović, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a raspravu je zaključio Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.